Eksperti: Ovako bi Iran mogao odgovoriti na ubistvo Soleimanija

General Soleimani, zapovjednik brigade Quds u sastavu iranske Revolucionarne garde, ubijen je u američkom zračnom napadu na aerodrom u Bagdadu (EPA)
General Soleimani, zapovjednik brigade Quds u sastavu iranske Revolucionarne garde, ubijen je u američkom zračnom napadu na aerodrom u Bagdadu (EPA)

Nakon ubistva generala Qassema Soleimanija, zapovjednika brigade Quds u sastavu iranske Revolucionarne garde, u američkom zračnom napadu na aerodrom u Bagdadu, te prijetnji Teherana da će uzvratiti, pitanje koje danas postavljaju analitičari i oni koji prate događanja u Iranu glasi: kakav će biti odgovor Irana i gdje bi moglo biti poprište eventualne američko-iranske konfrontacije?

Govoreći o tačkama američko-iranske konfrontacije u smislu geografskog područja i mogućim ciljevima napada, može se primijetiti da je riječ o vrlo velikom području, koje se proteže od Zaljeva do Iraka, Sirije, Libana, Jemena, pa sve do Indijskog potkontinenta.

To područje obuhvata vode Zaljeva, Hormuski moreuz i Omanski zaljev, gdje su stacionirane važne snage Revolucionarne garde, koja čini okosnicu iranske vojske. General Soleimani zapovijedao je brigadom Quds, koja djeluje pod njihovom zastavom.

Dopisnik Al Jazeere iz Teherana Nour Eddine Edghir rekao je da postoji mapa meta o kojima su iranski zvaničnici razgovarali vezano za američke vojne baze u zaljevskim vodama, a Teheran procjenjuje da je riječ o tridesetak vojnih ciljeva. Što se tiče kopnenih područja u blizini Irana, govori se o dvjestotinjak američkih vojnih baza.

Razuđeno područje

Faisal Abdel Sater, libanski pisac i politički analitičar, smatra da će Iran imati korist od velikog geografskog područja koje kontrolira u regiji. Iran ima prisustvo u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu, bilo preko svojih snaga ili saveznika i proiranskih milicija. To Iranu olakšava odgovor u koordinaciji sa svojim “produženim rukama” na tim prostorima.

Abdul Sater dodaje da iranskih saveznika i proiranskih milicija ima mnogo i da su raspoređeni posvuda. Prema tome, odgovor može doći na bilo kojem od tih ogromnih područja, a mapa mjesta potencijalnog iranskog odgovora može se proširiti na Afganistan i Pakistan, što otežava odgovor na pitanje gdje bi Iran mogao uzvratiti.

Ističe da bi Iran mogao odgovoriti direktno preko svojih snaga provodeći operacije sigurnosne prirode protiv američkih interesa u regiji bez preuzimanja odgovornosti za njih. Mogao bi odgovoriti i preko snaga lojalnih toj državi i svojih saveznika kroz operacije usmjerene protiv drugih američkih interesa daleko od regije Zaljeva.

Strategija

Međutim, Richard Goetze, američki sigurnosni i vojni strateg, isključuje mogućnost direktne vojne konfrontacije dviju strana jer su Iranci u svojoj strategiji suprotstavljanja Americi slijedili primjer Kine, Rusije i Sjeverne Koreje.

Dodao je da će se iranska strategija konfrontacije oslanjati na izbjegavanje direktnog vojnog sukoba i preduzimanje vojnih i sigurnosnih poteza sporadično i s distance, u pokušaju da se Amerika osramoti i predstavi kao slaba, pri čemu će se voditi računa o tome da se Americi ne pruži opravdanje za pokretanje široke vojne operacije protiv Irana.

Goetze je u razgovoru za Al Jazeeru istakao da bi Iranci mogli oboriti američku bespilotnu letjelicu, a da nikoga ne ubiju. Mogu postaviti morske mine u regiji Zaljeva, a da za to niko ne preuzme odgovornost, ili napasti naftna postrojenja američkih saveznika u regiji, a da niko ne preuzme odgovornost za tu operaciju.

Sigurnosni stručnjak na kraju zaključuje da se odgovor Teherana može proširiti i izvan Bliskog istoka, ali da će se Iranci pobrinuti za to da izbjegnu bilo kakve direktne vojne sukobe sa SAD-om. Bilo kakva šteta koju bi Iranci mogli nanijeti SAD-u mogla bi dovesti do toga da izgube bitku u cijelosti i oni to vrlo dobro znaju.

Rastu šanse za sukob

Hamid Moussavi, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Teheranu, kaže da je još prerano govoriti o prirodi iranskog odgovora, s obzirom na to da se nadležne iranske institucije još sastaju i razmatraju pozadinu napada i mogućnosti odgovora na njega.

Dodao je da je atentat na ličnost koja ima toliku važnost i težinu, kao što je general Qassem Soleimani, opasna eskalacija, zbog čega Iran ima samo jednu opciju, a to je vojni odgovor, uzimajući u obzir ugled koji je uživala osoba na koju je izveden atentat i njenu simboliku za Irance.

Moussavi je istaknuo da američke vojne baze raspoređene u regiji, posebno u Iraku, Afganistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, mogu biti potencijalne mete iranskih snaga u slučaju da se odluče za odgovor. S druge strane, naglašava da Iran ne želi direktan vojni sukob s Amerikom, ali da su šanse za direktno sučeljavanje dramatično povećane nakon ubistva Soleimanija.

S tim mišljenjem slaže se i Aziz Jabr Shial, profesor političkih nauka na Univerzitetu Al-Mustansiriya u Bagdadu, jer smatra da bi iranski odgovor mogao obuhvatiti američke baze raspoređene u regiji. Ističe da su Iranci ranije najavili da su postavili 35 potencijalnih ciljeva koje bi mogli napasti u slučaju da Amerika počne rat protiv njih. Također kaže da meta iranske odmazde mogu biti i američki ratni brodovi i plovila u zaljevskim vodama.

Iran je obećao da će se osvetiti zbog ubistva Soleimanija u zračnom napadu SAD-a u blizini Međunarodnog aerodroma u Bagdadu. Također je donesena odluka o održavanju hitnog sastanka iranskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, na kojem će se raspravljati o odgovarajućem odgovoru. Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei proglasio je trodnevnu žalost u državi, zaprijetivši SAD-u “neumoljivom” osvetom Irana, dok je Ali al-Shirazi, predstavnik vrhovnog vođe u brigadi Quds, izjavio je da je osveta za atentat na Soleimanija vjerska dužnost.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U zračnom napadu američkih snaga, na aerodromu u glavnom gradu Iraka, ubijen je iranski general Qassem Soleimani. Bio je komandant brigade al-Quds, specijalne jedinice Iranske revolucionarne garde koja je izvodila vojne operacije u Libanu, Siriji, Iraku i drugim područjima. Ubistvo Soleimanija izazvalo je tenzije širom Bliskog istoka. Iran je ubistvo nazvao atentatom. Situaciju bliže objašnjava […]

U zračnom napadu američkih snaga, na aerodromu u glavnom gradu Iraka, ubijen je iranski general Qassem Soleimani. Bio je komandant brigade al-Quds, specijalne jedinice Iranske revolucionarne garde koja je izvodila vojne operacije u Libanu, Siriji, Iraku i drugim područjima. Ubistvo Soleimanija izazvalo je tenzije širom Bliskog istoka. Iran je ubistvo nazvao atentatom. U Washingtonu je […]

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO