Grčka, Kipar i Izrael potpisale sporazum o izgradnji gasovoda

Gasovod, dugačak 1.900 kilometara, trebalo bi da predstavlja alternativni izvor gasa za Evropu (AP)

Grčka, Izrael i Kipar potpisale su sporazum o izgradnji podvodnog gasovoda “EastMed” koji bi trebalo da prenosi gas od jugoistočnog Mediterana do kontinentalne Evrope.

Gasovod, dugačak 1.900 kilometara, trebalo bi da predstavlja alternativni izvor gasa za Evropu, koja uglavnom zavisi od snabdijevanja iz Rusije i kavkaskog regiona, piše AP, prenosi Tanjug.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, koji je prisustvovao potpisivanju sporazuma, zajedno sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i kiparskim predsjednikom Nicosom Anastasiadesem, rekao je da će gasovod ponuditi Evropi “bolju fleksibilnost i nezavisnost u izvorima energije”.

U projekat bi mogao da bude uključen gas koji bi se izvlačio iz budućeg nalazišta gasa u vodama kod Kipra i Grčke, gdje se trenutno vrše istraživanja.

Predsjednik Kipra Nicos Anastasiades rekao je da gasovod potvrđuje da Grčka i Kipar imaju suverena prava u vodama koje su im dodijeljene po međunarodnom pravu.

Sedam godina izgradnje

“Ova saradnja koju razvijamo nije direktno usmjerena protiv neke treće zemlje. Naprotiv, koja god zemlja poželi može da se pridruži, a podrazumijeva se da prihvati osnovne principe međunarodnog prava i u potpunosti poštuje suverena prava i teritorijalni integritet nezavisnih zemalja”, rekao je Anastasiades.

Netanyahu je nakon potpisivanja rekao da bi Izrael trebalo da postane “moćna kuća energetike” sa svojim podvodnim rezervama gasa i dodao da su tri zemlje večeras osnovale savez od velikog značaja” koji će pojačati regionalnu stabilnost.

Izraelski ministar energetike Yuval Steinitz rekao je da će izgradnja gasovoda EastMed trajati sedam godina, kao i da je njegova prednost to što je “manje ranjiv” na sabotažu i jer ne prelazi mnoge državne granice kako bi stigao do tržišta.

Projekat vrijedan oko šest milijardi eura, mogao bi da zadovolji oko 10 posto potreba EU za prirodnim gasom, međutim ta ideja je opterećena političkim i logističkim preprekama, prije svega zbog tenzija između Grčke i Kipra sa Turskom oko iskopavanja u vodama kod Kipra.

Gasovod će se protezati od kopnenih rezervi Izraela iz Levantinskog basena do Kipra, grčkog ostrva Krit i grčkog kopna, a jedan dio koji bi išao preko kopna ka sjeverozapadu Grčke i drugi planirani podmorski naftovod prevozili bi gas do Italije.

Dugogodišnji spor Grčke, Kipra i Turske

Tim podvodnim gasovodom, koji bi trebalo da bude dugačak 1.900 kilometara, zemni gas iz Izraela trebalo bi da stigne do Evrope, piše Deutsche Welle.

Najvažnija zemlja-odrednica je Italija, ali i zemlje jugoistočne Evrope žele da profitiraju od projekta.

To bi trebalo da bude „najduži podvodni gasovod na svijetu”, pišu atinske Novine urednika.

Kako se navodi, već godinama se Grčka, Kipar i Turska spore oko prava na eksploataciju nalazišta gasa u istočnom Sredozemlju.

Krajem 2019, Libija i Turska potpisale su sporazum po kojem je njihova zajednička privredna zona formirana u skladu s njihovim željama i kojim su one među sobom podijelile veliki dio istočnog Egejskog mora.

Predsjednik samoproglašene Turske Republike Sjeverni Kipar Mustafa Akinci osudio je ovaj projekat, osuđujući isključenje Turske i kiparskih Turaka iz njega.

Smatra kako je projekat “kontradikoran geografskim činjenicama, i da nije razuman u ekonomskom smislu, te da je o njemu odlučeno čisto na osnovu političkih pitanja.”

Izvor: Agencije


Reklama