Mediji: Opoziv Trumpa riskantan potez demokrata

Odluka predsjednice Zastupničkog doma SAD-a i jedne od čelnica Demokratske stranke Nancy Pelosi da se pokrene postupak za opoziv predsjednika Donalda Trumpa, iako vjerovatno neće dovesti do njegovog opoziva, riskantan je politički potez koji može dodatno polarizirati duboko podijeljenu naciju i imati veliki značaj za predsjedničke izbore sljedeće godine, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Pokretanje formalne istrage o opozivu Trumpa gurnulo je duboko podijeljenu naciju u sukob Kongresa i predsjednika u izbornoj godini, ističe agencija AP, prenosi agencija Beta.

Istraga se fokusira na to je li Trump zloupotrijebio predsjedničke ovlasti i tražio pomoć strane vlade da oslabi mogućeg rivala na predsjedničkim izborima Joea Bidena i poveća šanse na predsjedničkim izborima sljedeće godine, ukazuje AP, dodajući da je Pelosi rekla da je takav postupak “izdaja zakletve” i da niko nije iznad zakona.

Istraga o opozivu dovodi Demokratsku stranku u najdirektniji i najkonzekventniji sukob s predsjednikom, unoseći duboku neizvjesnost u kampanju za izbore 2020, ali i, kako ocjenjuje AP, ponovo stavlja na probu sistem kontrole vlasti u SAD-u.

Trumpovo uživanje u sukobima

Trump uživa u sukobima i praktično je izazivao demokrate na takav korak, uvjeren da će postupak za opoziv prije ojačati nego umanjiti njegovu političku podršku, ističe AP i ukazuje da će na demokratima biti teret da pridobiju javnost.

Britanski Guardian ukazuje da je neimenovani uzbunjivač iz američke obavještajne službe u augustu uložio žalbu, nakon čega se u medijima pojavila informacija da je vidio ili čuo nešto što je kod njega izazvalo “urgentnu zabrinutost”. Potom su se pojavili navodi da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ispita aktivnosti Bidenovog sina, koji je bio u odboru ukrajinske energetske kompanije.

Guardian navodi da je vlasnik kompanije bio pod istragom ukrajinskog tužilaštva i da su SAD, dok je Biden bio potpredsjednik, i druge zapadne zemlje tražile od Ukrajine da smijeni glavnog tužioca.

Trumpove tvrdnje, navodi Guardian, djeluju politički motivirane s obzirom na to da je Biden favorit za predsjedničku nominaciju demokrata, dok ankete pokazuju da bi lako mogao pobijediti Trumpa.

Slučaj je ozbiljan jer je nelegalno da predizborna kampanja dobija “stvari od vrijednosti” od stranih vlada, ističe list, a sugerirano je i da je Trump možda zaprijetio uskraćivanjem vojne pomoći Ukrajini. Mjesec prije spornog razgovora Trumpa i Zelenskog SAD je odgodio 250 miliona takve pomoći. Novac je oslobođen ovog mjeseca nakon što su objavljeni navodi uzbunjivača.

Republikanci vladaju Gornjim domom

Opoziv je u suštini podizanje optužnice u Zastupničkom domu protiv predsjednika, kome se po tačkama optužnice treba suditi u Senatu, objašnjava CNN, ukazujući da je sve vjerovatnije da će u Donjem domu, u kojem demokrati imaju većinu, biti izglasano podizanje optužnice, ali da je malo vjerovatno da će Gornji dom, gdje su republikanci u većini, izglasati da Trump bude uklonjen iz Bijele kuće.

Izglasavanje opoziva ne znači automatski opoziv predsjednika. CNN podsjeća da je protiv predsjednika Billa Clintona  1998. i Andrewa Johnsona 1868. izglasan opoziv u Zastupničkom domu, ali da su oslobođeni u Senatu. Postupak za opoziv pokrenut je i protiv Richarda Nixona 1974, ali je on podnio ostavku prije glasanja nakon što je saznao da ga neće podržati njegovi republikanci.

Pelosi je naložila da šest odbora Zastupničkog doma ispita Trumpove postupke u okviru istrage o opozivu, ističe CNN i ukazuje da prekršaji za opoziv, prema Ustavu SAD-a, uključuju “izdaju, podmićivanje ili druge zločine i prestupe”, ali šta tačno obuhvataju posljednje dvije stavke predmet je žive debate kroz historiju SAD-a.

Odbor Zastupničkog doma provodi istragu toga nalaže li ponašanje federalnog zvaničnika, što uključuje predsjednika, opoziv. Nakon istrage odbor navodi članove optužnice i glasa da li da ih proslijedi Zastupničkom domu, gdje je potrebna prosta većina. Budući da demokrati imaju komotnu većinu u Zastupničkom domu, mogu sebi dozvoliti i da 18 njihovih članova ne glasa za opoziv.

Ako proces stigne do Senata, senatori postaju porotnici, a suđenjem predsjedava predsjednik Vrhovnog suda SAD-a.

Više politički nego krivični proces

Osim toga što republikanci imaju većinu od 53 prema 45 demokrata, uz koje obično staju i dva nezavisna senatora, ukazuje CNN, za uklanjanje predsjednika s položaja potrebna je supervećina, što znači da se 67 senatora mora saglasiti da Trump bude uklonjen, odnosno da se 20 republikanskih senatora okrene protiv predsjednika, a zasad nijedan nije rekao ništa što bi ličilo na podršku opozivu.

AFP ocjenjuje da je najava demokrata o formalnoj istrazi za opoziv predsjednika gambit s visokim ulozima i neizvjesnim posljedicama. Mada su za opoziv potrebni čvrsti dokazi, sam proces po svojoj prirodi veoma je politički, a ne krivični, navodi AFP, te ukazuje da su u prethodnim procedurama za opoziv podrška i protivljenje išli po stranačkim linijama.

Ankete pokazuju da među demokratima postoji određena podrška za opoziv, ali da je znatan skepticizam među nezavisnim glasačima, a podrška među republikancima nikakva. Ti brojevi, međutim, mogli bi se promijeniti s rastom dokaza za prestupe predsjednika. Demokrati podsjećaju da je podrška za opoziv Nixona bila niska dok Kongres nije krenuo s medijski praćenim saslušanjima, što je promijenilo javno mišljenje i primoralo ga da podnese ostavku.

Republikanci će insistirati na tome da svaka istraga predsjednika mora obuhvatiti i istragu o tome šta je Bidenov sin radio u Ukrajini i je li imao pomoć oca, što će demokrati teško blokirati, zaključuje urednik u Wall Street Journalu.

New York Times ocjenjuje da čelnici demokrata vjeruju da su nove optužbe protiv Trumpa jednostavne i dovoljno ozbiljne da ih javnost prihvati.

Izvor: Agencije