UN: Vojska Mijanmara je imala genocidne namjere

Seksualno zlostavljanje koje su činili vojnici Mijanmara nad ženama i djevojkama manjine Rohinja 2017. godine pokazatelj je genocidne namjere te vojske, zaključili su istražitelji Ujedinjenih naroda u izvještaju.

Komisija nezavisnih istražitelja, koju je 2017. godine uspostavilo Vijeće za ljudska prava UN-a, optužilo je Vladu Mijanmara jer nije osudila nijednog pripadnika svoje vojske te ju je proglasila krivom “pod Konvencijom o genocidu zbog neuspjeha u istraživanju i kažnjavanju činova genocida”.

Djelovanje vojske u mijanmarskoj pokrajini Rakhine, koje je počelo u augustu 2017. godine, potjeralo je više od 730.000 pripadnika Rohinja u Bangladeš.

Grupna i sistematska silovanja

Mijanmar odbacuje da je vojska činila zločine i tvrdi da je vojna kampanja u stotinama sela na sjeveru Rakhinea bila odgovor na napade pobunjenika Rohinja.

“Stotine Rohinja žena i djevojaka je silovano”, navodi se u izvještaju i dodaje se da je 80 posto silovanja bilo grupno, a da je mijanmarska vojska odgovorna za 82 posto tih zločina.

Vlada Mijanmara odbila je pristup istražiteljima UN-a, pa su oni posjetili izbjegličke logore u Bangladešu, Tajlandu i Maleziji te su se susreli s humanitarnim grupama, think-tankovima, akademicima i međuvladinim organizacijima.

Istražitelji su u augustu 2018. godine istakli pet pokazatelja genocidne namjere mjanmarske vojske: upotrebu ponižavajućeg jezika, specifične izjave vladinih dužnosnika, političara, vjerskih vlasti i vojnih komadanata prije, tokom i poslije nasilja, postojanje diskriminatornih planova i mjera, dokaze o organiziranom planu uništenja i ekstremnu brutalnost kampanje.

Silovanja su šesti pokazatelj, naglasila je komisija.

Taj je zaključak donesen na osnovu “raširenih i sistematskih ubistava žena i djevojaka, sistematske selekcije žena i djevojaka u reproduktivnoj dobi za silovanje, napada na trudne žene i bebe, sakaćenju reproduktivnih organa i fizičkom unakazivanju njihovih tijela ostavljanjem tragova ugriza na obrazima, vratu, grudima i bedrima”.

Komisija dodaje kako dvije godine kasnije nijedan vojni komandant nije osuđen za te zločine.

Izvor: Agencije