Sassoli je novi predsjednik Evropskog parlamenta

Talijanski socijaldemokrat David-Maria Sassoli novi je predsjednik Europskog parlamenta, javlja Hina.

Sassoli je u drugom krugu glasanja osvojio 345 od 667 važećih zastupničkih glasova.

Taj 62-godišnji talijanski političar i novinar te potpredsjednik Europskog parlamenta u bivšem sazivu uspio je u drugom krugu skupiti apsolutnu većinu, 50 posto plus jedan glas, i tako zasjesti u fotelju šefa parlamenta.

Od ostalih kandidata, konzervativac i reformist Jan Zahradil osvojio je glasove 160 zastupnika, dva manje nego u prvom krugu, dok je Ska Keller iz redova Zelenih osvojila 119 glasova, 14 manje nego u prvom krugu glasanja.

Kandidatkinja Ujedinjene ljevice Sira Rego osvojila je 43 glasa, jedan više nego u prvom krugu.

Zastupnici nisu poslušali Vijeće

Sassoli će obnašati dužnost predsjednika Europskog parlamenta u naredne dvije i pol godine.

Prethodno je Europsko vijeće sugeriralo Europarlamentu da u prve dvije i pol godine za predsjednika izabere bugarskog socijaldemokrata Sergeja Staniševa, a u drugom dijelu mandata Nijemca Manfreda Webera. No, zastupnici ih nisu poslušali.

Prethodno je usuglašeno da za novu predsjednicu Europske komisije bude predložena Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke – ECB Francuskinja Christine Lagarde, a za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell.

Tusk: Evropa je ženskog roda

“Izabrali smo dvije žene i dva muškarca za četiri ključne pozicije. Savršena spolna ravnoteža i vrlo sam sretan zbog toga. Napokon, Europa je ženskog roda. Mislim da je vrijedilo čekati ovakav ishod”, ocijenio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Predložena Ursula von der Leyen najavila je da namjerava imenovati Fransa Timmermansa i Margrethe Vestager za najviše rangirane potpredsjednike EK-a.

Sve prijedloge treba potvrditi EP.

Skandali prate kandidatkinju za čelo EK-a

Predstavljajući kandidatkinju za predsjednicu EK-a, agencije podsjećaju kako je 60-godišnja članica njemačke Kršćansko-demokratske unije i ministrica obrane Njemačke od 2013. godine.

Navodi se i kako je njezin ministarski mandat obilježen skandalima oko javne nabave u ministarstvu obrane, desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), kritike velikih razlika u vojnoj spremnosti i pada dvaju njemačkih mlažnjaka Eurofighter prošloga tjedna, pri čemu je jedan pilot poginuo.

Von der Leyen je ušla u svijet politike s 42 godine, a prije toga je radila kao ginekologinja.

Majka sedmero djece, Ursula von der Leyen rođena je u Bruxellesu te je živjela u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Belgijskom premijeru Evropsko vijeće

Belgijski premijer Charles Michel, čelnik liberalnog Reformističkog pokreta, koji većinom okuplja frankofone Valonce, zamijenit će bivšeg poljskog premijera Donalda Tuska i postati predsjednik Europskog vijeća, ako ga potvrdi EP.

Njegova je stranka članica kluba zastupnika “Obnovimo Europu”, koji je nastao spajanjem liberalnog ALDE-a i Macronove stranke LREM.

Michel je postao najmlađi belgijski premijer u povijesti, kada je 2014. godine, s 38 godina, preuzeo funkciju, kao drugi frankofoni liberal.

Studirao je pravo u Bruxellesu i Amsterdamu te je radio kao odvjetnik.

Pokrajinski vijećnik je postao već s 18 godina, a zastupnik u nacionalnom parlamentu postao je s 23 godine.

Inženjer aeronautike vodit će diplomatiju

Poziciju visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a preuzima trenutni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell, koji se odrekao zastupničkog mandata u EP-u kako bi mogao biti predložen za funkciju.

Sedamdesetdvogodišni Borrell je član Španjolske socijalističke radničke stranke – PSOE, a zamijenit će Federicu Mogherini, dosadašnju šeficu europske vanjske politike i također članicu Socijalista i demokrata – S&D.

Borrell je bio predsjednik EP-a od 2004. do 2007. godine, a po struci je inženjer aeronautike.

Uz to, ima magisterij sa Stanforda iz operacijskih istraživanja, magisterij ekonomije energetskog sektora s pariškog, Francuskog instituta za naftu i doktorat ekonomije s madridskog sveučilišta Complutense.

Lagarde umjesto Draghija na čelu ECB-a

Mjesto šefice ECB-a dodijeljeno je šefici Međunarodnog monetarnog fonda – MMF od 2011. godine Christine Lagarde.

Lagarde je prije pozicije u MMF-u bila ministrica financija Francuske.

Zagovornica je ženskih kvota u poslovnom svijetu te se može očekivati da će to primijeniti i u ECB-u.

Lagarde će zamijeniti Talijana Marija Draghija.

Izvor: Agencije