Evropljani i Amerikanci blokirali sastanak o jeziku u Ukrajini
Europljani i Amerikanci su u ponedjeljak blokirali sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o jeziku u Ukrajini, koji je tražila Rusija na dan stupanja na dužnost novog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zeleneskija.
Protiv sastanka se izjasnilo šest zemalja – Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Belgija i Sjedinjene Američke Države.
Pet zemalja je glasalo za sastanak – Rusija, Kina, Južnoafrička Republika, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, a četiri su bile suzdržane – Indonezija, Bjelokosna Obala, Peru i Kuvajt.
Tijekom prethodnih glasanja Vijeća sigurnosti UN-a nitko nije raspolagao pravom veta.
U pismu krajem prošlog tjedna ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia je tražio održavanje tog hitnog sastanka i spomenuo ukrajinski zakon o korištenju ukrajinskog kao nacionalnog jezika, u čemu Moskva vidi izravno kršenje duha i slova odrebdi sporazuma iz Minska iz 2015. godine, koje su potvrđene rezolucijom UN-a.
Proširivanje kvote
Taj zakon, koji treba stupiti na snagu sredinom srpnja, 25. travnja izglasao je Parlament i već tada ga je Rusija osudila.
Zakon proširuje kvote ukrajinskog jezika u audio-vizualnim medijima.
Rusija je zatražila taj sastanak bez prethodne najave, kritizirao je francuski veleposlanik pri UN-u Francois Delattre, u objašnjenju francuskog odbijanja sastanka.
“Tim sastankom se pokušava dovesti u nepriliku predsjednika Zelenskija”, upozorio je, a to su stajalište podržale Njemačka, Poljska i SAD.
“Nema rusko-ukrajinskog sukoba”, odgovorio je Nebenzia i rekao da je kriza na istoku Ukrajine ukrajinski problem.
On je upozorio da bi stupanjem zakona o jeziku na snagu došlo do “prisilne ukrajinizacije na istoku zemlje”, gdje živi rusofona manjina.
Teško pitanje jezika
On je, također, ocijenio da je zakon u suprotnosti s ukrajinskim Ustavom.
Pitanje jezika je teško u Ukrajini, koja je bila u sastavu Ruskog carstva i nekadašnjeg SSSR-a i gdje je korištenje ukrajinskog bilo ograničeno ili ponekad i zabranjeno.
Korištenje ukrajinskog jezika je napredovalo nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine, a još više od 2014. godine i početka krize s Rusijom.
Ta zemlja s blizu 45 milijuna stanovnika ima veliku rusofonu zajednicu na istoku i jugu zemlje.
Izvor: Agencije