Da li će izvještaj zvaničnice UN-a dovesti do međunarodne istrage ubistva Khashoggija

Callamard je rekla da je njena istraga pokrenuta na njenu "vlastitu inicijativu", sa pozivom iz Ankare (AP)

Kada specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda u okviru istrage o ubistvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija napusti Tursku ovog vikenda, ostaje nejasno da li će njena istraga natjerati svjetske sile da naprave veći pritisak da se ubice novinara privedu pravdi. 

Agnes Callamard, specijalna izvjestiteljica UN-a, rekla je da je “malo razočarana” infomacijama koje je dobila nakon sedam dana razgovora sa turskim ministrima, obavještajnim šefovima i glavnim tužiteljom u Istanbulu.

Prema izvještajima, Callamard je bilo dozvoljeno da presluša audiosnike Khashoggijevog ubistva u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Rijad nije sarađivao u ovoj istrazi, i nije joj bilo odobreno razgovarati sa Saudijcima ili imati pristup konzulatu. 

Al Jazeera je razgovarala sa nekoliko stručnjaka, koji su rekli da ključno pitanje ostaje koga će Callamard imenovati kao počinioce i da li će njen izvještaj motivirati odgovor svjetskih sila. 

“Kada Callamard napusti Tursku, postoje nade da njen izvještaj da ključnu osnovu da oni koji su odgovorni za Khashaggijevo brutalno ubistvo odgovaraju za to, uključujući bilo koje zvaničnike koje stoje iza ubistva”, rekao je za Al Jazeeru Balkees Jarrah, advokat u organizaciji Human Rights Watch. 

“Veliko je pitanje kojim dokazima je ona imala pristup, kako je napravila svoj izvještaj, i možda još važnije, da li međunarodna zajednica ima hrabrosti da izvuče ovo do punog krivičnog gonjenja.”

‘Osjetila sam dužnost’

Khashoggi, saudijski novinar koji je živio u SAD-u i kritizirao vlasti u ovoj zemlji, ubijen je 2. oktobra u konzulatu, gdje je otišao po dokumente uoči vjenčanja. 

Američke obavještajne agencije zaključile su da je saudijski princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman naredio ubistvo Khashoggija, čije je tijelo navodno isječeno. 

Saudijski zvaničnici negirali su uključenost princa Mohammeda i opisali to kao “operaciju odmetnutih elemenata” koja je izvedena bez njegovog znanja. Prošlog mjeseca, počelo je suđenje u Rijadu za 11 osoba zbog ubistva novinara, iako nekoliko grupa za ljudska prava tvrde da suđenje nije kredibilno. 

Callamard je rekla da je njena istraga pokrenuta na njenu “vlastitu inicijativu”, sa pozivom iz Ankare. Ona je za turski list Hurriyet Daily News rekla da je “osjetila dužnost” da istraži slučaj jer UN i njegove članice ne vrše pritisak da se pokrene krivična istraga. 

Callamard je u Ankari primila i Helena Kennedy, britanska pravnica i članica Doma lordova, te Duarte Nuno Vieira, forenzičar i profesor na portugalskom Univerzitetu Coimbra. 

Prema izvještajima, Callamard je preslušala audiosnimak na kojem su zabilježeni posljednji Khashoggijevi momenti, koji je u posjedu Turske i prethodno ih je Ankara podijelila sa direktoricom CIA-e Ginom Haspel, kao i sa Njemačkom, Francuskom i Britanijom. 

Snimak navodno uključuje samo ubistvo te glas Sauda al-Qahtanija, jednog od glavnih savjetnika princa Mohammeda. Drugi snimci, prije ubistva, naveli su Ankaru da zaključi da je ovaj zločin naređen uprkos odbijanju Rijada da je to tačno. 

Callamard je također razgovarala sa Kashoggijevom zaručnicom Hatice Cengiz, ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluem i Yasinom Aktayjem, savjetnikom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je rekao za Bloomberg da je princ prijestolonasljednik “osumnjičeni broj jedan” u ubistvu. 

Mogući scenariji

Nakon što se obrati UN-ovom tijelu za ljudska prava u Ženevi, Callamard kaže da će 47 članica onda raspravljati o njenim preporukama, ali to je “volja” vlada da li će “pokrenuti ovo pitanje”. 

Vijeće bi moglo i ignorirati njen izvještaj, iskoristiti ga kao osnovu za punu istragu, ili prebaciti ovo pitanje na veće nivoe u UN-u, na Vijeće sigurnosti UN-a i generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa. 

Vijeće sigurnosti može formirati sudove, istrage ili prebaciti slučaj na Međunarodni krivični sud. U prošlosti, Vijeće je pokrenulo istrage ubistva lidera Libana Rafika Haririja i Pakistana Benazir Bhutto. 

Čak i ako izvještaj Callamard bude ignoriran, on bi mogao poslužiti u slučaju država sa univerzalnim zakonima koji omogućavaju tužiteljima u Španiji, Australiji i Finskoj te nekim drugim zemljama da sude za zločine počinjene u inostranstvu. 

Podrška velikih sila

Prema riječima Merve Tahiroglu, turske analitičarke u Fondaciji za odbranu i demokratije, Ankara je iskoristila ubistvo da diplomatski našteti Rijadu i radit će sa drugim zemljama kako bi slučaj napredovao u UN-u. 

“Cilj Ankare je bio da vodi globalnu kampanju nakon ubistva i da okrene zapad i saveznice NATO-a protiv Mohammeda bin Salmana”, rekla je Tahiroglu za Al Jazeeru. 

“Istraga Callamard nudi drugi put da se postigne ovo, jer bi snažan izvještaj u Ženevi mogao gurniti ovo pitanje prema krivičnoj istrazi pod Vijećem sigurnosti UN-a.”

Međutim, iako postoji volja Turske, puno manje je zainteresiranosti u međunarodnoj zajednici da se posrami veliki igrač kao što je Saudijska Arabija, kaže Sigurd Neubauer, nezavisni analitičar za pitanja Bliskog istoka. 

Dok je nekoliko uvaženih američkih senatora osudilo Saudijsku Arabiju za ubistvo Khashoggija i predložilo zakone da se okonča podrška Rijadu u ratu u Jemenu, američki predsjednik Donald Trump stao je na stranu Bin Salmana. 

“Problem sa istragom Callamard jeste što ona ništa ne mijenja. Već znamo za snimke, šta je CIA zaključila te da dokazi vode do najviših nivoa saudijske vlade”, rekao je za Al Jazeeru Neubauer.

“Ali također znamo da njen izvještaj treba podršku velikih sila, a čini se da su SAD i druge zemlje odlučile da će se držati saudijskog vodstva, čak i ako ono stoji iza brutalnog ubistva.”

Ured Callamard u Ženevi i Ambasada Saudijske Arabije u Washingtonu nisu odgovori na upite Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada