Politička hapšenja uznemiravaju Palestince

Politička hapšenja između Fataha i Hamasa eskaliraju tokom događaja i manifestacija (Al Jazeera)

Nakon što su palestinske sigurnosne službe uhapsile njenog sina iz političkih razloga u gradu Salfit, na Zapadnoj obali, Palestinka Khadija Fattash (Umm Nidal) štrajkala je glađu osam dana u znak protesta, a potom je prebačena u bolnicu, nakon što se njeno zdravstveno stanje pogoršalo.

Pedesetogodišnja Khadija je bila na liječenju u bolnici kada je njen sin izašao na slobodu, nakon deset dana provedenih u zatvoru. Međutim, njenim problemima se još uvijek ne nazire kraj, jer više ne može ni izbrojati koliko puta su joj sinovi i suprug, koji je preminuo prije nekoliko mjeseci, pozivani na razgovore i privođeni, zbog čega je njegovo ponovno hapšenje samo pitanje vremena.

Ova Palestinka kaže kako su njihova iskustva iz zatvora, u koji su odvedeni iz političkih razloga, izuzetno teška te da su postali stalna meta za sigurnosne službe. Dvojicu njenih sinova, Nidala i Murada, držali su u zatvoru više od dva mjeseca, dok joj je suprug proveo dvostruko više vremena iza zatvorskih rešetaka i dobio je otkaz na poslu.

 

Sinovima Umm Nidal i drugim političkim zatvorenicima prijeti opasnost da će ponovno biti uhapšeni, ali od okupacionih vlasti, što je poznato kao “politika pokretnih vrata”, kada okupatori i palestinske sigurnosne službe razmjenjuju zatvorenike.

S istim problemom se suočava i mladić E.Q. u Pojasu Gaze, koji stalno dobija pozive na razgovore i prijetnje hapšenjem od Službe unutrašnje sigurnosti. Samo što ga puste na slobodu, ponovo dobije pozive na saslušanje ili bude uhapšen, a sve zato što svoj posao obavlja “s malo slobode”, kako je rekao.

Palestinske sigurnosne službe na Zapadnoj obali i u Pojasu Gazi uzvraćaju jedne drugima udarce kroz akcije hapšenja, a s njima pršte i uzajamne optužbe između Islamskog pokreta otpora Hamas i Palestinskog nacionalnog oslobodilačkog pokreta Fatah kako svaka strana provodi hapšenja protiv pripadnika i kadrova one druge. Međutim, i jedni i drugi odbijaju nazvati ova hapšenja političkim, s čim se ne slažu Palestinci koji su osjetili njegovu gorčinu.

Politička hapšenja između Fataha i Hamasa eskaliraju tokom događaja i manifestacija bitnih za ove dvije palestinske frakcije, a uvode se i zabrane održavanja stranačkih aktivnosti kao dodatna kazna.

Odbor porodica političkih zatvorenika navodi da su hapšenja i kršenja prava na Zapadnoj obali u porastu, što istovremeno prate i akcije pružanja otpora okupatoru, kao odgovor na sigurnosnu koordinaciju između Izraela i palestinskih vlasti.

Više od 4.000 slučajeva

Odbor je u izjavi za Al Jazeeru putem interneta rekao kako su zabilježili više od 4.000 slučajeva kršenja ljudskih prava od sigurnosnog aparata na Zapadnoj obali u 2018. godini. Od toga je 1.251 slučaj političkih hapšenja, 949 slučajeva poziva na saslušanje i više od 400 hapšenja, pored upada u domove, suzbijanja sloboda i uskraćivanja plata zaposlenicima.

Odbor dodaje da se među uhapšenima iz političkih razloga nalazi i oko 800 zatvorenika koji su služili kaznu u izraelskim zatvorima, a tu su i studenti, aktivisti i univerzitetski predavači. Tvrde da je najveći broj ovakvih slučajeva zabilježen u gradu Hebronu, a da je od početka ove godine zabilježeno više od 130 slučajeva političkih hapšenja.

Odbor porodica političkih zatvorenika tvrdi kako se najveći broj optužbi odnosi na “poticanje sektaških sukoba”, vrijeđanje vlasti ili sudjelovanje u aktivnostima islamskog bloka na univerzitetima i u dočeku oslobođenih zatvorenika te isticanje zastave Hamasa. Također, pojedinima se sudi pod optužbom “otpora okupatoru”, što potvrđuje da se radi o političkim hapšenjima.

Također, Fatah tvrdi kako se provode stalne akcije hapšenja protiv njihovih kadrova u Pojasu Gaze te da su uhapšeni deseci njihovih pristalica. Mediji bliski ovom pokretu prenose da je više od 500 članova Fataha uhapšeno za vrijeme obilježavanja godišnjice osnivanja ovog pokreta prije tri sedmice.

Abdullah Abu Samhadana, zvaničnik Fataha u Pojasu Gaze, kaže kako je jedan od vođa pokreta Ibrahim Abu al-Naja napadnut dok je palio baklju tokom obilježavanja godišnjice, što je “sramotna mrlja” za one koji su to izveli.

Negativna uloga nacionalnih frakcija

Situaciju u Pojasu Gaze pogoršao je napad na sjedište Palestinske radiotelevizije – PBC, za koji je Fatah optužio Hamas. Međutim, Hamas je odgovorio kako su napad izveli pripadnici Fataha, a da je jedan od njih i uposlenik PBC-a.

Khalil Assaf, član Odbora za slobodu na Zapadnoj obali, koji je proistekao iz Komisije za palestinsko pomirenje, kaže da se ovdje radi o “političkim hapšenjima”, što potvrđuje i činjenica da se zatočenici ne procesuiraju, jer bi se i sudovi “upleli” u kršenje zakona ukoliko to učine.

Odbor za slobodu spriječen je da obavlja svoj rad i, prema riječima Assafa, meta je optužbi i Fataha i Hamasa, koji ga krive za “narušavanje atmosfere i huškanje”. Štaviše, i jedni i drugi kategorički poriču da se ovdje radi o “političkim hapšenjima” i time “opravdavaju svoje napade”.

Prema Assafu, cilj svega ovoga je uništiti suparnika, a time i spriječiti da ima bilo kakvu političku ili organizacijsku ulogu. Kaže da ovakav vid eliminacije “pod okupacijom znači nepodupiranje okupaciji i ublažavanje ozbiljnosti njenih zločina”.

Assaf je kritizirao “negativnu” ulogu nacionalnih frakcija, kako ju je opisao, s obzirom na to da se ne odupiru ovim hapšenjima. Takav odnos je učinio da narod, a naročito oni koji su bili žrtve političkih hapšenja, izgube povjerenje u ove stranke.

Nije stiglo do ‘mržnje i osvete’

Rješenje vidi u tome da se prvo prizna da se radi o političkim hapšenjima i da se ona prepoznaju kao kršenja prava koja nanose štetu objema stranama te da se uzmu puke iz svega toga kako bi se postigla potpuna tolerancija.

Politička hapšenja ostaju bolno pitanje, koje nanosi štetu društvu u svim njegovim aspektima, jer se stvara stanje mržnje. Oni koji provode ovakva hapšenja, smatra dr. Raed Nairat, profesor političkih nauka na Univerzitetu An-Najah u Nablusu, želi eliminirati onog drugog. Dodaje da rješenje vidi samo u pomirenju i aktiviranju rada Odbora za slobodu, jer će u suprotnom takvi slučajevi eskalirati.

I pored toga što su ova dešavanja loša, politička hapšenja još uvijek nisu dosegla granicu “mržnje i osvete”, ali nije isključeno da će se i to desiti ako ovakva situacija potraje i ako se nastavi još više degradirati dostojanstvo zatvorenika.  

Izvor: Al Jazeera


Reklama