Budimpešta, Varšava, Prag i Bratislava zajedno protiv populista

Svečanost na kojoj su sudjelovali čelnici ta četiri evropska glavna grada održana je u Budimpešti (EPA)

Progresivni gradonačelnici Budimpešte, Varšave, Praga i Bratislave potpisali su u ponedjeljak “ugovor slobodnih gradova” ne bi li uspješnije djelovali protiv populista na vlasti u tim državama i učvrstili veze s Evropskom unijom.

Svečanost na kojoj su sudjelovali čelnici ta četiri grada održana je u Budimpešti, gdje je novi gradonačelnik lijevog centra Gergely Karacsony u oktobru neočekivano pobijedio kandidata vlasti koji je vodio glavni grad Mađarske u posljednjih devet godina.

Karacsony nakon izborne pobjede nastupa kao glavni politički protivnik premijera Viktora Orbana, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

I u poljskoj prijestonici Varšavi gradonačelnik Rafal Trzaskowski, pobjednik nad konzervativnim kandidatom 2018, istaknuti je predstavnik opozicije.

“Populizam je pogrešan i pojednostavljen odgovor na probleme”, rekao je na konferenciji za novinare prvi čovjek češkog glavnog grada Praga Zdenek Hrib, kritičar vlasti premijera i preduzetnika Andreja Babiša.

Savez za novo poglavlje

Četvrti potpisnik ugovora jest Matus Vallo, gradonačelnik Bratislave (Slovačka), urbani aktivist bez stranačke iskaznice u državi u kojoj je na vlasti populistička ljevica.

U svojoj izjavi oni se obavezuju da će promovirati “slobodu, dostojanstvo ljudske osobe, demokratiju, jednakost, vladavinu prava, društvenu pravednost, snošljivost i kulturnu raznolikost”.

Gradonačelnik Budimpešte (44) vidi taj savez kao “novo poglavlje”, koje će “zaštititi ono što je dobro u pripadnosti Evropi” u vrijeme kad vlade četiri istočnoevropske države imaju burne odnose s evropskim ustanovama u Briselu u vezi s pitanjima kao što su imigracija, pravosuđe i korupcija.

Savez četvorice gradonačenika nada se da će moći direktno komunicirati s tijelima EU-a kako bi osigurali evropski novac za velike gradove zaobilazeći centralne uprave.

Među prioritetima tih prijestonica jesu i klimatske politike, premda su poljska, mađarska i češka vlada pružile najveći otpor prihvatanju evropskog cilja ugljične neutralnosti do 2050.

Izvor: Agencije


Reklama