Ratni vođa iz Konga osuđen na 30 godina zatvora

Ntaganda, državljanin Ruande i pripadnik etničke grupe Tutsi, osuđen je po 18 tačaka, između ostalih, za ubistvo, silovanje, uzimanje seksualnog roblja i regrutiranje djece u vojsku (EPA)

Bivši kongoanski vođa pobunjenika Bosco Ntaganda osuđen je na Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) na 30 godina zatvora zbog ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, što je dosad najduža kazna koju je taj sud izrekao.

Borci odani osuđenom Ntagandi počinili su pokolje nad civilima, rekle su u julu sudije ICC-ja, prenosi Hina.

Ntaganda, državljanin Ruande i pripadnik etničke grupe Tutsi, osuđen je po 18 tačaka, između ostalih, za ubistvo, silovanje, uzimanje seksualnog roblja i regrutiranje djece u vojsku.

Četrdesetšestogodišnjem vojnom zapovjedniku, zvanom “Terminator”,  izrečena je najduža kazna u historiji ICC-ja, sveukupno četvrta osuda od uspostavljanja te institucije 2002. Ntaganda je od pravosuđa bježao sedam godina da bi se 2013. predao američkoj ambasadi u Ruandi.

Rat za resurse

Iz Ruande je u Demokratsku Republiku Kongo stigao kao tinejdžer, bježeći od napada na Tutsije. Počeo se boriti već u 17. godini, izmjenjujući borbena polja u obje države. U domovini se borio pod zapovjedništvom trenutnog predsjednika te države Paula Kagamea.

Osuđen je za zločine u rudama bogatoj regiji Ituri na sjeveroistoku zemlje. Borbe u toj regiji od 1999. odnijele su više od 60.000 života.

Sukobi u Kongu smatraju se najsmrtonosnijima od Drugog svjetskog rata, a kongoanski ginekolog Denis Mukwege, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, nazvao ih je “ratom za prirodne resurse” i pritom istakao da se u njegovoj državi proizvodi gotovo 70 posto svih ruda korištenih u industriji elektroničkih uređaja.

Svi koje je ICC zasad osudio bili su iz Afrike. Peta osoba, bivši potpredsjednik DR Konga Jean-Pierre Bemba, prvobitno je bio proglašen krivim za ratne zločine, ali je prošle godine oslobođen optužbi nakon što je uložio žalbu.

ICC je ustanovljen na osnovu Rimskog statuta i počeo je djelovati 1. jula 2002. Ratificirale su ga 123 zemlje, nad čijim teritorijama sud ima nadležnost.

Među njima nisu Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran.

Izvor: Agencije