Ustavni sud Španije poništio deklaraciju o samoodređenju Katalonije

Ustavni sud Španije je poništio deklaraciju o samoodređenju Katalonije te poručio predsjedniku katalonskog Parlamenta Rogeru Torrentu i njegovim saradnicima da bi mogli krivično odgovarati jer su u utorak dopustili njeno izglasavanje.

Ustavni sud je jednoglasno poništio izglasanu deklaraciju te pozvao članove katalonskog regionalnog Parlamenta da tu odluku ne pokušavaju ignorirati.

“Savjetuje im se da, skladno svojoj obavezi, zabrane ili zaustave bilo koju inicijativu koja bi mogla predstaviti ignoriranje ovog poništenja, jer bi potencijalno mogli i krivično odgovarati”, navedeno je u saopćenju Ustavnog suda, prenosi Hina.

Španska Vlada je uoči glasanja u katalonskom Parlamentu uložila žalbu Ustavnom sudu, tvrdeći da bi usvajanje deklaracije o samoodređenju bilo suprotno španskom Ustavu.

Ustavni sud je prihvatio tu žalbu.

U katalonskom regionalnom Parlamentu u Barceloni izglasana je u utorak ujutro rezolucija kojom je katalonskoj Vladi dato odobrenje za nastavak procesa otcjepljenja Katalonije od Španije.

‘Izvršenje prava na samoodređenje’

Na prijedlog antikapitalističke stranke Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koja traži trenutačnu uspostavu “Republike Katalonije”, predsjednik katalonskog Parlamenta Roger Torrent, i sam zagovornik nezavisnosti, odobrio je glasanje.

U tekstu se spominje “konkretno izvršenje prava na samoodređenje”.

Za rezoluciju su glasale članice koalicijske vlade Katalonska republikanska ljevica (ERC) i Zajedno za Kataloniju (JxCat) te CUP, s kojim imaju 72 od 135 mjesta u regionalnom Parlamentu.

Protiv su bile stranke koje podržavaju cjelovitost Španije; one su odbile glasati.

Rezolucija nije obavezujući dokument, ali ona je simbolično uporište katalonsko Vladi, koja tvrdi da ima mandat naroda, odnosno birača za nastavak puta prema nezavisnosti.

Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra rekao je u oktobru kako namjerava organizirati novi referendum o nezavisnosti do kraja svog mandata, koji ističe u decembra 2021. godine, ali nije precizirao kada i kako.

Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen na 13 godina zatvora zbog organiziranja referenduma 2017. godine, koji je bio zabranio Ustavni sud, rekao je u oktobru iz zatvora kako bi novi referendum trebalo održati kada zagovornici nezavisnosti skupe dovoljnu podršku u društvu za taj potez.

Izbjeći mogući neposluh i posljedične sankcije

Na parlamentarnim izborima u Španiji održanima u nedjelju stranke koje zagovaraju nezavisnost Katalonije osvojile su u toj autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku 47 posto glasova.

One su dobile 23 zastupnika, a stranke za cjelovitost Španije 25 zastupnika koji će biti u španskom Parlamentu sa 350 mjesta.

Prijedlog glasanja o rezoluciji o samoodređenju Katalonije bio je poslan i odobren 29. oktobra u Parlamentu u Barceloni, nakon čega je španski Ustavni sud dva puta upozorio da bi glasanje o njemu i eventualno usvajanje moglo biti suprotno zakonu.

Glasanje u utorak bilo je predviđeno za 13:00 sati, ali predsjednik Parlamenta Torrent ga je premjestio za 9:00 sati, kako u međuvremenu Ustavni sud ne bi zabranio glasanje.

Tako je nastojao izbjeći mogući neposluh i posljedične sankcije.

Špansko državno tužilaštvo zatražilo je poslije podne istragu kojom bi se utvrdilo je li se Torrent ipak oglušio o raniju odredbu Ustavnog suda, na osnovu čega bi mogao biti pokrenut krivični postupak protiv njega.

Kazne od devet do 13 godina zatvora

Vrhovni sud Španije, čiji je sudija 14. oktobra izrekao osuđujuće presude za 12 katalonskih zvaničnika, tada je saopćio kako u Ustavu ne postoji “pravo na samoodređenje”, na koje se pozivaju zagovornici nezavisnosti te da je Ustav Španije sličan ustavima država poput Njemačke.

Devetero katalonskih zvaničnika osuđeno je na kazne od devet do 13 godina zatvora.

To je dovelo do protesta zagovornika nezavisnosti Katalonije, koji su u ponedjeljak i utorak blokirali granični prelaz između Španije i Francuske, ukazujući na “nepravedne presude”.

Neki od njih traže primjenu nezavisnosti proglašene u oktobru 2017. godine, a koja nije zaživjela u stvarnosti.

Katalonija s oko 7,5 miliona stanovnika od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju i bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama.

Španska centralna vlada u Madridu upravlja vanjskom, odbrambenom i fiskalnom politikom.

Izvor: Agencije