Presuda o džamiji Babri: Početak i tačka na najduži sektaški spor

Odluka je produbila očaj gotovo 180 miliona indijskih muslimana i mnogih nezadovoljnih Indijaca (EPA)
Odluka je produbila očaj gotovo 180 miliona indijskih muslimana i mnogih nezadovoljnih Indijaca (EPA)

Piše: Shamshad Hussain, New Delhi

Vrhovni sud Indije donio je historijsku odluku, kako ju je nazvao, na osnovu koje se sporno sveto zemljište džamije Babri u Ayodhyi, u sjevernoj državi Uttar Pradesh, oduzima muslimanima i predaje hindusima za izgradnju ogromnog hrama, koji će nositi ime njihovog božanstva Rame, što je potaklo velike polemike.

Ta odluka produbila je očaj gotovo 180 miliona indijskih muslimana i mnogih nezadovoljnih Indijaca, koji takav potez vide kao kršenje Ustava i zakona.

Vijeće od pet sudija, kojim je predsjedavao predsjednik Vrhovnog suda Indije Ranjan Gogoi, saslušavalo je žalbe muslimana i hindusa 40 dana uzastopno prije donošenja presude.

Hindusi vjeruju da je riječ o mjestu rođenja božanstva Rame, koji je utjelovljenje hinduističkog boga Višnua.

Kažu da je to mjesto bilo sveto za njihovu zajednicu mnogo prije nego što su muslimanski Moguli izgradili džamiju Babri na tom mjestu 1528.

Strah od izbijanja sukoba

Vrhovni sud muslimanima je dodijelio alternativno zemljište od dva hektara u Ayodhyi da na njemu sagrade džamiju i da se tako riješi stari spor, koji je izbio 1858. između muslimana i hindusa.

Presuda je uslijedila 27 godina nakon skrnavljenja džamije i postavljanja kipova Rame i Site u njemu 1949. te provođenja još dvije kriminalne radnje uništavanja tog objekta.

Vrhovni sud također je naložio da se u roku tri mjeseca izradi plan za formiranje fondacije koja će upravljati izgradnjom hrama, uz daljnje smjernice u vezi s tim.

Pred donošenje odluke veliki broj pripadnika indijskih snaga sigurnosti raspoređen je na sjeveru Indije, posebno u Ayodhyi, uz pomni nadzor društvenih mreža zbog straha od izbijanja sukoba između muslimana i hindusa.

Očekivano je da će se presuda temeljiti na historijskim osnovama i pravnim dokazima, pogotovo zato što je i sam sud priznao da nije bilo rušenja nikakvog hrama radi izgradnje džamije Babri i da su se muslimani tu molili do 1949., kada su hindusi stavili kipove unutar džamije.

Stav muslimana uvijek je bio takav da se sud i njegove presude trebaju poštivati, stoga su nastavili pozivati građane da podrže napore da se sačuva sigurnost i mir u društvu.

Muslimanski čelnici rekli su na konferenciji za novinare da cijene sud, ali da su zabrinuti nakon razmatranja teksta presude i da će možda tražiti od suda reviziju odluke.

‘Psihologija društvene nepravde’

Syed Sadatullah Husaini, vođa grupe Jamaat-e-Islami Hind, opisao je tu odluku kao razočaravajuću i protivnu osjećajima za pravdu, naglasivši da muslimani vjeruju u nadmoć zakona.

“Važno je da zakon garantira osjećaj pravde među ljudima na način da se okonča psihologija društvene nepravde”, rekao je, ističući da se zahtjevi muslimana zasnivaju na poštivanju svetosti džamije, a ne samo na kompenzaciji za komad zemlje.

Qasim Rasool Ilyas, predsjednik Vijeća džamije Babri, kaže da je presuda sumnjiva i da se protivi tome da plac bude nadoknada za džamiju.

Nasuprot tome, indijske političke stranke pozdravile su presudu kao način da se riješi višedesetljetni sukob.

Vladajuća stranka odluku je opisala kao “novu zoru”, rekavši da je “jedinstvo u različitosti”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO