Povlačenje SAD-a sa sjevera Sirije: Ključna pitanja

Turska želi napraviti takozvanu sigurnu zonu od 32 kilometra od granice ka unutrašnjosti sjeveroistoka Sirije (EPA)

Odluka Sjedinjenih Američkih Država da povuče svoje trupe sa tursko-sirijske granice otvorila je put Ankari da pokrene vojnu operaciju kojom je dugo prijetila.

Sirijske demokratske snage – SDF, koje predvode Kurdi u regiji, a koji su bili ključni dio kampanje koju je SAD vodio protiv oružane grupe Islamska grupa Irak i Levant – ISIL, smatraju kako ih Washington ostavlja na otvorenoj meti Turske.

Ankara dugo vremena navodi kako želi očistiti granično područje od “terorističkih elemenata”.

Iz SAD-a navode kako “neće podržavati niti se miješati” u takvu operaciju, ali i kako “neće više biti u ovom području”.

S očekivanjem turskih poteza, ovo su stvari koje treba znati:

Šta je turski cilj?

Turska želi napraviti takozvanu sigurnu zonu od 32 kilometra od granice ka unutrašnjosti sjeveroistoka Sirije.

Navodi kako je ova mjera potrebna iz dva glavna razloga: omogućavanje turskim trupama da se bore protiv oružane grupe kurdskih Jedinica narodne zaštite – YPG, a koja je ključni dio SDF-a, te stvoriti uvjete neophodne za povratak sirijskih izbjeglica.

Ankara oružanu grupu YPG smatra ogrankom Radničke partije Kurdistana – PKK i želi otjerati tu grupu što dalje od turske granice sa Sirijom.

Radnička partija Kurdistana više desetljeća vodi oružanu kampanju za kurdsku autonomiju u Turskoj.

Ankara, Washington i Evropska unija PKK smatraju “terorističkom organizacijom”.

“Vjerujemo kako je u interesu teritorijalnog integriteta Sirije i sirijskog naroda, kao i u nacionalnom interesu Turske, da se uspostavi ova sigurna zona, jer je to područje u posljednje dvije-tri godine postalo sigurno utočište za teroriste PKK-a”, za Al Jazeeru je kazao Ibrahim Kalin, glasnogovornik turskog Predsjedništva.

Ankara, također, smatra “sigurnu zonu” kao područje u Siriji gdje se može vratiti približno dva miliona od 3,6 miliona sirijskih izbjeglica koje se trenutno nalaze u Turskoj.

Tursko domaćinstvo izbjeglicama sve je veći politički problem države koja je pogođena velikim ekonomskim padom.

Koliko daleko bi Turska išla?

Sirijska sjeveroistočna pogranična regija s Turskom se pruža 480 kilometara od rijeke Eufrat na zapadu, sve do granice s Irakom na istoku.

Ovo područje trenutno kontrolira SDF.

Turska još nije objavila tačan obim planiranog upada.

Ranije je nagoviješteno kako bi mogla izvesti vojne operacije istočno od Eufrata, prije dogovora početkom augusta o planu stvaranja “sigurne zone” sa SAD-om, po kojem bi se kurdske snage povukle sa tursko-sirijske granice.

Za sada bi se planovi Ankare mogli fokusirati na teritoriju dugu stotinu kilometara na tursko-sirijskoj granici, koja se nalazi između gradova Rasa l-Ain i Tel Abyad, iz koje se krajem augusta povukao YPG.

U ponedjeljak je američki zvaničnik za agenciju Reuters kazao kako su američke snage već na pozicijama u ovom slabo naseljenom području koje je kroz historiju bilo jako naseljeno Arapima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je, također, nagovještavao dublji upad od predložene “sigurne zone”, sve do sirijskih gradova Raqqa i Deir Az Zor, što bi potencijalno značilo povratak većeg broja sirijskih izbjeglica iz Turske.

Šta ovo znači za sirijske Kurde?

Ranije ove godine je SDF predvodio kampanju, na čijem je čelu bio SAD, kojom je poražen ISIL u Siriji.

No, američka odluka da povuče svoje trupe iz regije ostavlja silu od 60.000 boraca jako izoliranom i, kako se čini, na nišanu Ankare.

U ponedjeljak je SDF potez SAD-a nazvao “nožem u leđa”, ali je i poručio kako će “braniti našu zemlju po svaku cijenu”, uprkos odlasku jedinica koje su ga podržavale.

Američki predsjednik Donald Trump, sa svoje tačke gledišta, u ponedjeljak je objavio kako je kurdskim snagama dana “velika količina novca i opreme”, kao savezniku SAD-a u borbi protiv ISIL-a, te upozorio kako sada trebaju “razmotriti situaciju… u svom susjedstvu”, zajedno s drugim akterima, među kojima su Turska, Sirija, Iran i Irak.

Lider SAD-a je prošle godine nazvao sirijske Kurde “velikim borcima” i pohvalio njihove žrtve koje su imali u borbi protiv ISIL-a.

“Jako im pokušavamo pomoći. Ne zaboravite kako je to njihova teritorija. Oni su se borili uz nas, ginuli su uz nas, izgubili smo desetke hiljada Kurda u borbi protiv ISIL-a. To je veliki narod i nismo to zaboravili”, kazao je Trump novinarima u septembru 2018. godine.

Washington je, također, objavio kako će Turska biti odgovorna za sve osumnjičene za pripadnost ISIL-u a koji su uhvaćeni tokom borbe protiv ove oružane grupe.

Trenutno SDF drži oko 12.000 takvih ljudi u nekoliko pritvornih centara širom sjeverne Sirije, kao i oko 58.000 članova njihovih porodica, navode izvještaji.

“Nećemo tolerirati povratak Daesha u bilo kojem obliku i formi, bilo da je riječ o Siriji, Iraku ili negdje drugdje“, kazao je Kalin za Al Jazeeru, koristeći arapsku skraćenicu za ISIL.

“No, prisjetimo se kako ovo nije odgovornost jedne države, već cijele međunarodne zajednice.”

Kakve su reakcije?

Kasnije u ponedjeljak Trump je upozorio Tursku da ne pretjera na sjeveru Sirije, zaprijetivši “razaranjem i uništavanjem” turske ekonomije ako Ankara “pređe granice”.

No, zvaničnici američke odbrane su, također, jasno poručili kako Washington ne podržava planiranu tursku ofanzivu.

“Ministarstvo odbrane je jasno poručilo Turskoj – kao što je to uradio predsjednik – da mi ne podržavamo tursku operaciju na sjeveru Sirije”, navodi se u saopćenju glasnogovornika Pentagona Jonathana Hoffmana od ponedjeljka.

“Američke oružane snage neće ni podržavati, niti učestvovati u takvoj operaciji.”

Iz Ujedinjenih naroda navode kako se “pripremaju za najgore” i izražavaju uznemirenost zbog turskog plana “sigurne zone”.

“Koncept ‘sigurne zone’ je onaj s kojim imamo gorku historiju i, zapravo, nikad takve stvarni ne podržavamo, niti ohrabrujemo”, naveo je Panos Moumtzis, UN-ov regionalni humanitarni koordinator za krizu u Siriji.

“Taj koncept ne smatramo uspješnim kod UN-a, ako imamo u vidu Srebrenicu i sve što se desilo u prošlosti”, dodao je on podsjetivši na ubistva 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca koje su počinile srpske snage 1995. godine u “sigurnoj zoni” UN-a.

Evropska unija je, također, objavila oprezno saopćenje, upozorivši kako bi očekivano tursko djelovanje “uvećalo patnje civila”, izazvalo “masovno raseljavanje” naroda i potkopalo političke napore pronalaska rješenja za osmogodišnji građanski rat koji je razorio Siriju.

Iran i Rusija, države koje su najjače u podržavanju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, u međuvremenu su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta Sirije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak je rekao kako sve strane vojne snage “koje su tu nezakonito” trebaju napustiti Siriju, dok je iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif istakao kako se mir u državi može postići samo kroz “poštivanje njenog teritorijalnog integriteta”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO