Gorbačov: Nemojte izgraditi zid kao Berlinski

Mihail Gorbačov, posljednji čelnik Sovjetskog Saveza (EPA)

Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski čelnik, upozorio je protiv izgradnje novog fizičkog ili nevidljivog zida između Rusije i Zapada, 30 godina nakon pada Berlinskog zida.

U komentaru napisanom za Reuters uoči 30. godišnjice pada Berlinskog zida, što se dogodilo 9. novembra 1989, također je optužio Washington, bivšeg neprijatelja Moskve iz vremena hladnog rata, za uništavanje sistema kontrole nuklearnog oružja, koji održava svijet u miru, prenosi FENA.  

Zaslužan za ujedinjenje Njemačke

Agencija podsjeća da je sada 88-godišnji Gorbačov igrao ključnu ulogu u događajima koji su doveli do pada Berlinskog zida i okončanja hladnog rata jer je bio generalni sekretar sovjetske Komunističke partije i kasnije predsjednik Sovjetskog Saveza.

Najavio je povlačenje sovjetskih trupa iz zemalja srednje i istočne Evrope kojima Moskva dominira decenijama i jasno dao do znanja da se neće uplitati u unutrašnje poslove tadašnje Njemačke Demokratske Republike (DDR).

Odlučio je i da sovjetske trupe stacionirane u DDR-u ostanu u svojim kasarnama i kasnije pristao na ponovno ujedinjenje Njemačke.

U noći 9. novembra 1989. granična policija u Istočnoj Njemačkoj otvorila je prelazne tačke na Berlinskom zidu, podignutom 1961, i stanovnici Istočnog Berlina masovno su počeli prelaziti “granicu”.

Zabrinut odnosima Washingtona i Moskve  

Tri decenije kasnije i uz povremene zdravstvene probleme, Gorbačov je rekao da je zabrinut teškim stanjem odnosa između Istoka i Zapada, a posebno nepostojanjem dijaloga između Washingtona i Moskve o nuklearnom oružju.

Pozvao se na odluku Washingtona da se povuče iz važnog Sporazuma o nuklearnom oružju srednjeg dometa iz 1987, koji je svojevremeno ispregovarao s tadašnjim američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz tog sporazuma u augustu “nije djelo velikog uma”, rekao je Gorbačov.

No, uprkos kritikama prema američkoj vanjskoj politici, Gorbačov je upozorio da ne stvaraju stvarne ili nevidljive barijere kao u vremenu hladnog rata, a koje su slične Berlinskom zidu.

“Stavljanje bilo kakvog zida pokušaj je odvraćanja pažnje od stvarnog problema, što nikako ne može dovesti do rješenja tog problema i zato sam protiv zidova. A u Evropi sam protiv bilo kakvih razdjelnih linija ili ‘željeznih zavjesa’. Koliko se god trenutna situacija činila opasnom, ne mislim da će doći do reprize hladnog rata. Ne postoji ideološka borba između Rusije i Zapada. No, postoje ekonomske veze, sloboda kretanja, komunikacije i kulturna konvergencija, tako da sam uvjeren da se novi hladni rat može izbjeći”, napisao je Gorbačov za Reuters.

Gorbačov, koji je bio na čelu Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991, stalno je putovao i nekad je provodio odmore u Njemačkoj na svom imanju.

Cijenjen na Zapadu, preziran u Rusiji

Međutim, rekao je da još živi u Rusiji, koju nikad nije trajno napustio i kaže da mu je još stalo do mišljenja Rusa iako se njegov lik i djelo mnogo više cijene na Zapadu nego u njegovoj domovini. U Rusiji ga neki još preziru jer je bio na čelu Sovjetskog Saveza za vrijeme njegovog raspada, nakon čega je uslijedila teška ekonomska kriza.

Iako neki još slušaju njegov savjet u Kremlju zbog njegovog velikog iskustva u diplomatiji i odnosima s Washingtonom te uloge u okončanju hladnog rata, rijetko se pojavljuje u javnosti.

U jednom takvom u novembru prošle godine u kino-dvorani u Moskvi, gdje je došao da bi pogledao dokumentarac o svom životu, prijatelji su ga morali držati da bi hodao.

Prisjećajući se pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke, rekao je da je njega i druge svjetske čelnike zatekla brzina događanja stvari u to vrijeme.

“Historija je išla strahovitom brzinom. U gradovima DDR-a grupe ljudi okupljale su se na trgovima i izražavale svoje mišljenje. Postalo je jasno da se stvari kreću ka ponovnom ujedinjenju mnogo brže nego što je bilo ko to mogao očekivati”, rekao je.

Dodao je da je on jedan od zaslužnih za činjenicu da je ponovno ujedinjenje Njemačke proteklo bez krvoprolića.

“U to vrijeme 380.000 naših (sovjetskih) vojnika bilo je na teritoriji DDR-a. Naređeno im je da ostanu u svojim kasarnama. Nevjerojatno složen proces protekao je bez krvoprolića. Mislim da imam zaslugu za to.”

Izvor: Agencije