Premijer Etiopije, novi nobelovac, kod kuće izaziva protivrječne reakcije
Etiopski premijer Abiy Ahmed, dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog okončanja neprijateljstava s Eritrejom, dobiva pohvale u inozemstvu, ali zna izazvati protutječne reakcije u domovini, prenosi agencija Hina.
Tijekom sastanka u Ministarstvu vanjskih poslova Etiopije prije tri mjeseca diplomati su bili šokirani izvješćima da je njihov premijer u posjetu Eritreji.
Nitko u prostoriji nije imao pojma o tom posjetu, drugom otkad je sklopio mirovni sporazum s Eritrejom godinu prije.
“Saznali smo iz eritrejskih medija, s Facebooka i Twittera”, rekao je jedan viši diplomat.
Iritantna nepredvidivost
Iznenadni posjet tipičan je za Ahmeda, za koga i pobornici i kritičari tvrde da se često oslanja na odvažne osobne inicijative umjesto da ih razradi i provede kroz vladine institucije.
Ta nepredvidivost neke Etiopljane iritira. Nije jasno koliko usitnjena vladajuća koalicija podržava njegove reforme ili koliko bi mogle opstati bez njega. Ahmed je već preživio jedan pokušaj atentata, prošle godine.
Trajne promjene ne mogu biti izgrađene “kultom ličnosti”, kaže Comfort Ero, direktorica programa za Afriku u Međunarodnoj kriznoj skupini.
“Nijedna od Abiyevih reformi neće imati solidne temelje ako ih ne provuče kroz institucije”, rekla je.
Etiopija je jedna od afričkih ekonomija s najbržim rastom, ali sumnje u to može li Ahmed reforme progurati do kraja zabrinjavaju i domaće i strane ulagače.
Osobni stil ili lukava strategija?
Neki promatrači smatraju da Ahmed, bivši vojni zapovjednik, ponekad zaobilazi ministarstva jer bi njegove reforme u suprotnom zapele u birokraciji.
Te reforme, koje uključuju višestranačje, oslobađanje pritvorenih novinara i osuđivanje službenika optuženih za mučenje, dovode ushićene mase na političke skupove.
“Čini se da se Abiy oslanja na vladanje karizmom”, ističe Dereje Feyissa, profesor sa sveučilišta u etiopskoj prijestolnici.
“Pitanje je da li je to održivo. Euforija ne traje vječno.”
Drugi promatrači tvrde kako brzim reformama nastoji uloviti na krivoj nozi političke protivnike iz prijašnjih vlada, kojima je dominirala etnička skupina Tigre.
Ahmed je iz etničke skupine Oromo, predvodnice masovnih prosvjeda, koja je primorala njegovog prethodnika na ostavku.
Otkad je preuzeo funkciju u travnju 2018., Ahmedova vlada uhitila je ili smijenila velik broj dužnosnika, većinom iz skupine Tigre, zbog korupcije ili kršenja prava.
Međunarodna politika
Jedna od najvećih AHmedovih pobjeda mirovni je sporazum kojim je završilo gotovo 20 godina ratnog stanja s Eritrejom.
Asle Sveen, povjesničar koji je napisao nekoliko knjiga o Nobelovoj nagradi za mir, kaže kako je taj dogovor učinio Ahmeda savršenim kandidatom za nagradu, onako kako ju je zamislio Alfred Nobel.
“Mirovni je sporazum završio dugi sukob s Eritrejom, a on je veoma popularan jer je to napravio. Provodi i reforme unutar države”, rekao je Sveen.
No, neke prednosti dogovora nisu dugo trajale.
Granica između dviju država otvorena je u srpnju, no zatvorena u prosincu, bez službenog objašnjenja.
Nebiat, bivši glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova rekao je da su Eritreja i Etiopija ponovno uspostavile diplomatske odnose, zračnu i telefonske veze.
“U tijeku su i drugi angažmani za institucionaliziranje odnosa”, dodao je.
Ahmedovi diplomatski proboji većinom su odvažne osobne inicijative, tvrde analitičari i diplomati.
Lične inicijative
Ministarstvo vanjskih poslova “potpuno je marginalizirano”, otkrio je jedan njegov dužnosnik, dodavši kako su “ugroženi njihovi interesi u inozemstvu”.
Kazao je i kako se Ahmed angažirao u vezi s važnim pitanjima s Eritrejom, Somalijom i bogatim zaljevskim državama bez konsenzusa u svojoj vladi. Nebiat to odbacuje.
“Unutar etiopske vlade uvijek postoji dobro koordinirana vanjska politika”, rekao je. “Sve druge tvrdnje jednostavno su neutemeljene”.
Neke države zadovoljne su Ahmedovim stilom.
Nakon što je sudanska policija u lipnju ubila više od 100 prosvjednika, etiopski čelnik odletio je u Khartoum kako bi uvjerio nove sudanske vojne čelnike i oporbu da obnove pregovore i uspio je u tome.
Etničko nasilje
Njegova javna osuda ranijih kršenja ljudskih prava povukla je crtu između njegove i prethodnih vlada. Na istaknute položaje imenovao je bivše disidente.
No, državu i dalje često pogađa etničko nasilje, a sustavni su pokušaji rješavanja nepravdi iz prošlosti spori.
Odbor za pomirbu, osnovan u prosincu, nema jasan mandat, nedostaje mu stručnosti te se sastao samo dvaput, otkrila je Laetitia Bader, stručnjakinja za Afriku iz Human Rights Watcha, dodavši kako se još ne zna hoće li Odbor služiti samo kao ukras, prenosi Hina.
Izvor: Agencije