U New Yorku otvoren muzej KGB-a

Lenjinovi portreti na zidovima, sovjetska vojna muzika u pozadini, pažljivo obnovljeni uredi oficira KGB-a.

Dobro došli u njujorški muzej posvećen sovjetskoj obavještajnoj službi koji je oživotvorio duh hladnog rata u srcu Manhattana u New Yorku. 

Tehnologija koju su koristili sovjetski špijuni, u ono doba vrlo napredna, glavna je tema novootvorenog muzeja.

Autor postave je litvanski historičar Julius Urbaitis.

Muzej je smješten u 14. ulici i na velikom prostoru ima 3.500 originalnih predmeta koje je Urbaitis skupljao 30 godina širom svijeta.

Među njima su deseci kamera dizajniranih tako da stanu u dugmad, pojaseve i druge dijelove odjeće, minijaturni mikrofoni, dokumenti skriveni u potpeticama…

Kišobran s otrovanim vrhom

Ondje je i replika “bugarskog kišobrana”, čijim je otrovanim vrhom ubijen bugarski disident Georgi Markov u Londonu 1978, u jednoj od najpoznatijih epizoda hladnog rata. 

Ili veliki američki pečat koji su sovjetski školarci poklonili 1945. američkom ambasadoru u Moskvi Averellu Harrimanu s ugrađenim malim mikrofonom, što je Sovjetima omogućilo da godinama slušaju razgovore u Ambasadi. 

Zahvaljujući bogatim dekoracijama, muzej nudi putovanje u sovjetski svijet koji je davno nestao: namještaj iz onog vremena, uniforme, knjige koje su koristili KGB-ovi agenti, kutije cigareta, izvorne šolje za čaj, telefoni i pisaće mašine. 

One koji sebi mogu priuštiti vodiča (obična ulaznica košta 25 dolara, a s vodičem 43,9) dočekat će izvorni govornici ruskog, poput Sergeja Kolosova, bivšeg detektiva lenjingradske policije, koji se i koristio nekima od izloženih predmeta. 

Muzej je u privatnom vlasništvu američke kompanije kojoj Urbaitis nije htio reći naziv jer želi ostati anonimna.

Njemu su investitori pristupili nakon što je sa kćerkom Agne Urbaityte uredio muzej KGB-a u Kaunasu. 

‘Računari i pametni telefoni najbolje su oruđe’

“Amerikanci su dolazili u Litvaniju nekoliko puta i propitkivali me mogu li napraviti muzej u Sjedinjenim Državama. Nisu htjeli nekoga ko ne poznaje sovjetski režim”, rekao je on. 

Litvanija je ponovo postala samostalna nakon raspada SSSR-a 1991, kad je Urbaitis imao 27 godina. 

Kao i svi “koji su htjeli nešto napraviti u SSSR-u”, i on je bio član komunističke omladine, ali danas je “apolitičan” i jedina mu je ambicija njujorški muzej “pretvoriti u najbolji u svijetu tog tipa”. 

U razgovoru za AFP kaže da je današnjim agentima mnogo lakše.

“Naši računari i pametni telefoni najbolje su oruđe. Mi im sami dajemo informacije”, rekao je on.

Muzej je nedavno otvoren i zasad mu odlično ide.

“Veoma smo zaposleni”, kažu Urbaitis i njegova kćerka.

Kontekst im ide u prilog: otvaranje je bilo pred optužbe za rusko uplitanje u američke predsjedničke izbore i Trumpovu pobjedu te afere s trovanjem bivšeg dvostrukog sovjetskog agenta Sergeja Skripalja u Britaniji, koje se pripisuje Moskvi.  

Izvor: Agencije