EK pokrenuo postupak protiv Hrvatske, Sloveniju će tužiti

U okviru januarskog paketa odluka o povredama evropskog prava Evropska komisija pokrenula je postupke protiv Hrvatske u nekoliko slučajeva.

Komisija je, kao čuvarica Ugovora, ovlaštena preduzimati pravne radnje protiv države članice koja ne poštuje svoje obaveze iz zakonodavstva EU-a.

Komisija jednom mjesečno donosi odluke o povredama evropskog zakonodavstva.

Postupak počinje slanjem “službene opomene”.

Ako u tom prvom koraku problem ne bude riješen, Komisija šalje “obrazloženo mišljenje”, a ako ni tada ne bude rezultata, slijedi treći korak – tužba pred Sudom EU-a.

Hrvatskoj je u četvrtak, s još 14 država članica, upućena službena opomena u kojoj se traži pravilno prenošenje Direktive o energetskoj efikasnosti.

Rok dva mjeseca

Direktivom iz 2012. uspostavlja se zajednički okvir mjera za promoviranje energetske efikasnosti u EU-u kako bi bio ostvaren cilj povećanja energetske učinkovitosti EU-a za 20 posto do 2020, a nakon toga otvorio put daljnjim poboljšanjima.

Na osnovu te direktive, od svih zemalja EU-a zahtijeva se efikasnija upotreba energije u svim fazama energetskog lanca, od proizvodnje do krajnje potrošnje.

Države članice imaju rok dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija.

Ako u sljedeća dva mjeseca ne preduzmu odgovarajuće mjere, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja.

Hrvatska je, zajedno s Rumunijom, dodatno dobila službenu opomenu zbog toga što nije dostavila izvještaj o napretku u postizanju troškovno optimalnih nivoa u skladu s minimalnim zahtjevima energetske efikasnosti za zgrade i građevinske elemente.

Zbog neispunjavanja obaveze iz Direktive o energetskoj efikasnosti zgrada, Komisija je pokrenula tužbu pred Sudom EU-a protiv Češke i Slovenije.

Protiv 27 zemalja članica, za sve osim Danske, Komisija je pokrenula postupak kako bi osigurala pravilnu primjenu pravila EU-a o uslugama i priznavanju stručnih kvalifikacija.

Službene opomene upućene su zbog neusklađenosti zakonodavstva i pravne prakse 27 zemalja članica s pravilima EU-a o priznavanju stručnih kvalifikacija i odgovarajućem pristupu djelatnostima.

Hrvatskoj je upućena i službena opomena u vezi s ograničenjima pružanja multidisciplinarnih usluga za advokate, ograničenjima oglašavanja i ograničenjima prava na obavljanje djelatnosti (povreda EU-ove Direktive o uslugama i Direktive o poslovnom nastanu advokata i advokatskih ureda).

Evropska komisija u četvrtak je najavila i da će pred Sudom EU-a u Luxembourgu pokrenuti postupak protiv Slovenije zbog neovlaštene zapljene dokumenata Evropske centralne banke, što se dogodilo prilikom kriminalističke istrage koju je slovenska policija provela u zgradi centralne banke te države 6. jula 2016.

Zaštićena dokumentacija

Tokom nacionalne istrage protiv zaposlenih u Banci Slovenije u Ljubljani slovenski organi, uz dokazni materijal protiv osumnjičenih, neovlašteno su zaplijenili i zaštićenu dokumentaciju i računarsku opremu ECB-a koja nije bila povezana s istragom, a slovenske vlasti ni nakon više pokušaja nisu dale zadovoljavajuće obrazloženje tog “jednostranog poteza”, niti se uspjelo postići sporazumno rješenje, naveli su u izjavama u Briselu predstavnici EK-a, prenose slovenski mediji.

Prema tvrdnjama Komisije, koja se sada odlučila na tužbu, Slovenija je istragom u svojoj centralnoj banci, koja je, s obzirom na članstvo Slovenije u Evropskoj monetarnoj uniji dio Eurosistema, prekršila pravilo zaštićenosti arhiva ECB-a,  prema Protokolu 7 iz Ugovora u funkcioniranju EU-a.

Osim toga, tvrde u Briselu, Slovenija nakon toga, u pokušajima Komisije da se dođe do sporazumnog rješenja, nije djelovala konstruktivno, čime je prekršila Član 4 Ugovora o djelovanju EU-a, koji članice u njihovim međusobnim odnosima i odnosima s ustanovama EU-a obavezuje na “lojalnu saradnju”, kršeći tako evropsko pravo.

Slovenija je prilikom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražne odluke o granici također pozivala na isti član Lisabonskog ugovora te tvrdila da Hrvatska neprovedbom arbitražne presude krši evropsku pravnu stečevinu i načelo lojalnosti u saradnji.

Slovenska policija pokrenula je 2016. godine istragu zbog sumnji da su vodeći ljudi u centralnoj banci 2013. učestvovali u “friziranju” dokumentacije o bilansima državnih banaka prije nego što su one zbog loših kredita dokapitalizirane budžetskim sredstvima i tako sanirane nakon velike bankarske krize, navodno, u saradnji s nižim službenicima evropskih institucija.

Neki slovenski ekonomisti, među njima i makroekonomist Jože Mencinger, tvrde da je opsežna sanacija slovenskih banaka 2013. bila nepotrebna, odnosno da su njihovi loši krediti i potencijalni gubici u njihovim bilansima namjerno “napuhani” kako bi banke kasnije bile privatizirane.

Odmah nakon što je kriminalistička istraga provedena u prostorijama centralne banke u Ljubljani zbog zapljene dokumenata ECB-a, kod slovenskih vlasti protestirao je guverner ECB-a Mario Draghi te o tome obavijestio Evropsku komisiju.

Zloupotreba službenog položaja

Bivša slovenska vlada, koju je vodio Miro Cerar, te slovensko državno tužilaštvo tada su izjavili da kriminalistička istraga nije povrijedila privilegije i imunitet koji prilikom sudskih i drugih postupaka uživaju predstavnici institucija EU-a jer su se pod istragom našli slovenski državljani i javni službenici.

Slovenski nacionalni istražni ured (NPU), specijalizirani odjel policije za privredni i organizirani kriminal, u decembru prošle godine potvrdio je da je protiv više službenika centralne banke podnio krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja”, a u vezi sa sanacijom slovenskih banaka 2013.

Prema navodima slovenskih medija, među prijavljenima su svi članovi savjeta centralne banke iz tog vremena, a i bivši guverner Boštjan Jazbec, koji je lani otišao na novu dužnost u Briselu, prije završetka redovnog petogodišnjeg mandata u Sloveniji.

Komisija je odlučila zatvoriti i postupke protiv Hrvatske, Francuske, Irske, Holandije, Portugala i Španije, koji su pokrenuti zbog neprenošenja pravila o kibernetičkoj sigurnosti u nacionalna zakonodavstva.

Postupak je obustavljen nakon što su navedene države dokazale da je prenošenje novih pravila u nacionalno pravo u skladu s Direktivom.

Izvor: Agencije