Japan odaje počast žrtvama Hirošime

Napadi na Hirošimu i Nagasaki bili su prvi nuklearni napadi u historiji čovječanstva (EPA)
Napadi na Hirošimu i Nagasaki bili su prvi nuklearni napadi u historiji čovječanstva (EPA)

Zvono se oglasilo u Hirošimi na početku komemoracije povodom 73. godišnjice bacanja atomske bombe na taj grad, prvog takvog napada u povijesti čovječanstva.

Odavanju počasti poginulima prisustvovalo najmanje 50.000 ljudi, stanovnika Hirošime i predstavnika 58 država uključujući i američkog veleposlanika u Japanu Williama Hagertyja. Uz podsjećanje na žrtve, ponovljen je poziv da se eliminira nuklearno oružje.

Dana 6. kolovoza 1945. godine, u 8:15 sati po mjesnom vremenu, američki bombarder B-29 “Enola Gay” bacio je na Hirošimu atomsku bombu nazvanu “Little Boy”.

Najveći dio grada spaljen je u toplinskom valu u kojemu je temperatura dosezala 4.000 Celzijevih stupnjeva.

Tisuće ljudi su poginule odmah, a druge su podlegle zadobivenim ozljedama, opeklinama i bolestima prouzročenim jakim radioaktivnim zračenjem, mjesecima ili čak godinama poslije.

Od posljedica bombardiranja poginulo je ukupno 140.000 ljudi.

Gradonačelnik Hirošime upozorio na porast tenzija u svijetu

Gradonačelnik Kazumi Matsui je u obraćanju okupljenima upozorio na porast nacionalizma i tenzija u svijetu i pozvao japansku vladu da poduzme veće napore i pruži doprinos da svijet bude bez nuklearnog oružja.

“Ako čovječanstvo zaboravi povijest ili prekine da joj se suprotstavlja mogli bismo napraviti još jednu užasnu grešku. Upravo zato trebamo nastaviti da govorimo o Hirošimi”, rekao je gradonačelnik Matsui.

Izrazio je žaljenje što se neke države pokazuju otvoreno nacionalističkim i moderniziraju svoj nuklearni arsenal ponovno oživljavajući tenzije koje su se smirile nakon Drugog svjetskog rata.

“Nuklearno odvraćanje i nuklearni kišobrani su sami po sebi nestabilni i izuzetno opasni pristupi koji teže zadržati međunarodni poredak samo izazivanjem straha u rivalskim državama”, rekao je Matsui i pozvao svjetske vođe da pregovorima dođu do ukidanja nuklearnog oružja.

Abe manje oštar u govoru

Japanski premijer Shinzo Abe, također prisutan na ceremoniji, bio je manje oštar u svom govoru, što je ponovno prikazalo japanske kontradikcije po pitanju nuklearnog oružja.

Japan prošle godine nije potpisao ugovor koji zabranjuje atomsko oružje, dokument usvojen u Ujedinjenim narodima, stajući na stranu nuklearnih sila zbog, kako je navedeno, sjevernokorejske prijetnje.

Abe je rekao da se razlike između država s nuklearnim oružjem i onim koje ga nemaju povećavaju, ali je obećao da će učiniti više da se ta razlika smanji.

“Da bi sve strane surađivale važno je da svi razumiju realnost i tragediju nuklearnih napada”, rekao je Abe i ponovio obećanje Japana da će se držati svojih principa pacifizma.

“Posljednjih godina postalo je očito da razlike postoje između pristupa država smanjenju nuklarnog oružja. Japan radi strpljivo na tome da služi kao most između dvije strane i da vodi napore međunarodne zajednice ka denuklearizaciji”, rekao je Abe.

Tri dana kasnije napadnut i Nagasaki

Tri dana nakon razaranja Hirošime, druga bomba “Fat Man” bačena je na Nagasaki gdje je ubijeno 74.000 ljudi.

Japan je proglasio kapitulaciju 15. kolovoza, što je omogućilo završetak Drugog svjetskog rata.

Rat je službeno završen 2. rujna 1945. godine.

Napadi na Hirošimu i Nagasaki bili su prvi nuklearni napadi u povijesti čovječanstva.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO