Centralna banka Izreala protiv povećanja vojnog budžeta

Izraelska centralna banka kritizirala je vladin plan o znatnom povećanju rashoda za vojsku, navodeći da će to ići na račun civilne potrošnje i vjerovatno produbiti budžetski deficit i dodatno uvećati teret državnog duga.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu rekao je prošle sedmice ministrima da namjerava da poveća odbrambene troškove za 0,2 do 0,3 posto bruto domaćeg proizvoda u okviru programa “Koncept sigurnosti 2030”, kako bi zemlja bila spremna da odgovori prijetnjama koje očekuje u narednoj deceniji.

Dodao je da njegov plan podrazumijeva prosječan godišnji ekonomski rast od 3,0 do 4,0 posto i prosječnu potrošnju od 6,0 posto BDP-a za podmirivanje svih sigurnosnih potreba Izraela, prenosi Tanjug.

“Prijedlog o povećanju vojnog budžeta tokom sljedeće decenije… nije konzistentan s putanjom obaranja deficita utvrđenom zakonom, s vladinim odlukama o širenju socijalnih servisa, o socijalnim programima i investicijama u infrastrukturu, i vladinim protivljenjem da podigne poreske stope”, navela je Banka Izraela u izvještaju, a prenosi Reuters.

“Ako se usvoji takav okvir potrošnje za odbranu, trebalo bi da se definira stabilni i transparentni izvori za finansiranje tog plana i trebalo bi da se prikažu prilagođavanja kojima će morati da se povrgnu dugi agregati”, dodaje centralna banka.

Rijetke kritike

Kritiziranje Netanyahua je rijetkost za centralnu banku, koja je uglavnom “ulazila u klinč” s ministrom finansija Moshe Kahlonom tokom protekle tri godine zbog njegovih zalaganja za smanjenje poreza i zbog drugih pitanja fiskalne politike.

Banka je također napomenula da podizanje vojnog budžeta povlači povećanje državnog budžetskog deficita, ukoliko ne bude praćeno smanjenjem rashoda u drugim oblastima i povećanjem poreskih stopa.

Očekuje se da će u 2018. i 2019. godini deficit budžeta iznositi 2,9 posto BDP-a, u odnosu na prošlogodišnjih 1,9 posto. Solidni fiskalni rezultati naveli su agenciju “Standard & Poor”s” da ovog mjeseca podigne kreditni rejting Izraela na “AA-” sa nivoa “A +”, dodaje britanska agencija.

Bez obzira na to, Banku Izraela brine da će održavanje budžetskog deficita na gotovo tri procenta BDP-a kroz povećanje potrošnje spriječiti smanjenje tereta duga, koji je, izuzimajući dugove lokalnih samouprava, iznosio 2017. godine 59,4 posto BDP-a.

“Iskustvo drugih zemalja i iskustvo Izraela u prošlosti pokazuje da zaobilaženje budžetskih limita, čak i ako se na startu radi s dobrim namjerama, na kraju može dovesti do gubitka kontrole nad budžetskim okvirom i potrebe da se vrše budžetske korekcije u situacijama nepovoljnijim za poslanike”, poručila je Centralna banka Izraela.

Izvor: Agencije