Historija Australije počiva na mjestima pokolja Aboridžina

Australski Aboridžini jedan su od najstarijih svjetskih naroda, ustanovili su naučnici na osnovu genetskih studija (Al Jazeera)

Od evropskog doseljavanja u Australiju koje je započelo 1788. kada je prva grupa od 759 engleskih kažnjenika stigla u Zaljev Botany i podigla prvo naselje Evropljana, do polovine 20. vijeka u petstotinjak pokolja širom zemlje ubijene su na hiljade Aboridžina, rekli su naučnici.

Historičari sa univerziteta u Newcastleu kažu da se podaci do kojih su došli temelje na dnevnicima doseljenika, savremenim izvještajima a iz medija, dokazima i usmenoj predaji potomaka starosjedilaca te na podacima prikupljenim u državnim i saveznim arhivima.

“Dosad smo uspjeli identificirati i potvrditi podatak o oko 250 mjesta na kojima su u kolonijalnoj Australiji počinjeni pokolji, a procjenjujemo da ćemo ih, do kraja našeg projekta, otkriti oko 500”, rekla je za Reuters voditeljica istraživanja Lyndall Ryan.

Naučnici dosad evidentirali 250 mjesta pokolja Aboridžina

Kazala je da je na otkrivenih 250 mjesta pokolja pobijeno oko 6.200 ljudi, među kojima i stotinjak Evropljana.

Dodaje da se “pokoljem” smatra svaki incident u kojemu se ubije najmanje šest ljudi.

Rezultati istraživanja, koje bi trebalo biti dovršeno 2019., postupno se objavljuju u trenutku kada zemlju potresaju emotivne rasprave o tomu na koji način obilježiti dolazak prvih evropskih doseljenika na australsko tlo pri čemu se, po mišljenju mnogih, ne bi smio zaboraviti krvavi kolonijalni dio prošlosti zemlje.

Svake godine Australci 26. januara, na dan kada je u sidnejsku luku 1788. uplovila prva grupa od 759 zatvorenika i vojnika obilježavaju državni praznik.

Dio domorodačkog stanovništva taj dan naziva “Danom invazije”.

Promjene u datumu obilježavanjaDana državnosti?

Više od polovine Australaca podržava promjene u datumu obilježavanja državnoga praznika, pokazali su rezultati istraživanja javnog mišljenja koje je objavio jedan australski institut početkom godine.

Za očekivati je da se konzervativna australska vlada protivi promjenama, premda australski starosjedioci smatraju da su promjene preduvjet za to da Australija stavi tačku na nepravilnosti i nepravdu počinjenu prema Aboridžinima u prošlosti.

Australski Aboridžini jedan su od najstarijih svjetskih naroda, ustanovili su naučnici na osnovu genetskih studija koje upućuju na to da njihovo porijeklo datira iz Afrike prije 75.000 godina.

Od tamo su prešli dugi put preko Azije do australskog kontinenta.

Kad je prva britanska flota kolonista krajem 18. vijeka stigla u Australiju, na tom je kontinentu živjelo između 300.000 i milion pripadnika aboridžinskih plemena.

U mnogim dijelovima Australije, njeni prastanovnici su potpuno iskorijenjeni, ubijani ili nasilno iseljavani s vlastite zemlje.

Pravo glasa dobili tek 1966.

Tek 1966. godine dobili su pravo glasa, a 1972. počela je borba za njihovu ravnopravnost.

Ipak, do istinskog iskoraka australske vlade trebalo je proći puno vremena.

Laburistički premijer Paul Keating je 1992. održao jedan od najznačajnijih govora moderne Australije.

“Mi smo im oduzeli zemlju i uništili njihov tradicionalni način življenja, donijeli smo im bolesti i alkohol. Mi smo počinili ubistva, oduzimali djecu aboridžinskim majkama i provodili diskriminaciju. To je bio rezultat našeg neznanja i naših predrasuda, i nismo pomislili da se isto moglo dogoditi nama”, kazao je tada Keating.

No čak i nakon njegova govora percepcija društva i odnos države prema starosjediocima sporo su se mijenjali.

Korak dalje godine 2008. otišao je tadašnji premijer Kevin Rudd.

U ime države se ispričao Aboridžinima, priznavši da je od tridesetih do sedamdesetih godina prošlog vijeka čak 40.000 djece oduzeto starosjediocima i smješteno u crkve na preodgoj.

“Posebno se ispričavamo zbog razdvajanja abodiržinske djece od njihovih porodica, zajednice i zemlje. Ispričavamo im se za nanesenu bol i patnju”, rekao je Rudd 2008.

Da bi ovi narodi, koji čine dvije petine od 24 miliona australskih državljana, bili priznati ustavom kao starosjedioci, a to se najavljuje još od 2014., potrebna je podrška većine svih šest australskih država.

Prema rezultatima anketa oko sedamdeset posto stanovništva podupire priznavanje Aboridžina kao autohtonog naroda, no uprkos tome tih 700,000 starosjedilaca i dalje je na dnu gotovo svake ekonomske i socijalne ljestvice u zemlji.

Izvor: Agencije


Povezane

Didžeridu je jedan od naziva za duhački instrument koji se smatra najstarijim na svijetu. Izmislili su ga australski starosjedioci Aboridžini, sa sjevera tog kontinenta prije najmanje 1.500 godina. Kako iz Sydneyja izvještava Dragan Stanimirović, didžeridu je mnogo više od instrumenta – simbol je borbe za očuvanje vlastite kulture, jezika i predanja. 

Published On 26 Feb 2017

Tržište australske starosjedilačke umjetnosti uvijek je bilo unosno. Sada jedno socijalno poduzeće pokušava iskoristiti popularnost te vrste umjetnosti kako bi pomoglo mladim Aboridžinima.

Published On 22 Aug 2016

Uluru je sveto mjesto Aboridžina, a u Australiji se zaoštrava debata treba li turistima biti dozvoljeno da se penju na kameni monolit.

Published On 25 Oct 2015
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO