Šta potpiruje saudijsko-iransko rivalstvo?

Odnosi između Saudijske Arabije i Irana oscilovali su između ravnodušnosti, neprijateljstva, zbližavanja i napetosti u proteklim decenijama (Al Jazeera)
Odnosi između Saudijske Arabije i Irana oscilovali su između ravnodušnosti, neprijateljstva, zbližavanja i napetosti u proteklim decenijama (Al Jazeera)

Pokušava li Iran proširiti svoj utjecaj na Bliskom istoku ili nastoji oživiti perzijski nacionalizam i proširiti šiizam po cijeloj regiji? Šta potpiruje saudijsko rivalstvo s Iranom? Pokušava li saudijski princ Mohammad bin Salman izvoziti unutrašnje krize svoje zemlje?

U tom kontekstu, američki list The New York Times objavio je tekst Madawie al-Rasheed, koja kaže da saudijski zvaničnici, a posebno moćni saudijski prestolonasljednik Bin Salman, često govore da se nalaze pred zastrašujućom prijetnjom Irana. Međutim, istina je da, uprkos svim tim pričama, vanjska politika Saudijske Arabije proizlazi, prije svega, iz domaćih politika te zemlje. Bin Salman zna da je prisustvo opasnog neprijatelja ključ za njegovu vlastitu snagu.

Ističe da su odnosi između Saudijske Arabije i Irana oscilovali između ravnodušnosti, neprijateljstva, zbližavanja i napetosti u proteklim decenijama. Bin Salman se čini odlučnim da intenzivira rivalitet s Iranom, te nastavlja izražavati sve veću zabrinutost zbog iranske ekspanzije i utjecaja u arapskom svijetu i šire, dodaje Al-Rasheed.

Kaže da Bin Salman koristi rivalstvo s Teheranom da skrene pažnju s kriza i komplikacija u svojoj državi i da ista stvar važi i za Iran.

Revolucija i eskalacija

Poslije Iranske revolucije 1979, kaže autorica teksta, ta država počela je izvoziti svoj brend revolucionarnog islama. Iran je postao islamska republika, zbog čega su sunitski islamisti postali još odlučniji u tome da uspostave svoju verziju islamske države. Saudijska Arabija izvezla je vehabijski pokret širom Afrike, Azije, pa čak i Evrope, gdje su se nadmetali s Iranom za pridobijanje muslimana.

Saudijski vjerski učenjaci pooštrili su svoju antišiitsku retoriku, na što su Iranci odgovorili smanjivanjem šiitske dimenzije i pozivanjem na panislamske, antiimperijalne i antizapadne osjećaje kako bi pridobili muslimane.

Dodaje da je sada drugačija situacija. Bin Salman pokušava zadržati Iran izolovanim kako bi odvratio pažnju od domaćih izazova. On konsoliduje svoju vladavinu i koncentriše moć u svojim rukama kako bi samostalno mogao donositi glavne političke odluke. Time bi marginalizovao ulogu brojnih ambicioznih prinčeva i udaljio ih.

Autorica teksta dodaje da je Bin Salman uhapsio jedan broj viših članova kraljevske porodice u novembru pod izgovorom borbe protiv terorizma, usred straha od mogućih posljedica takvih njegovih poteza.

Unutrašnji izazovi

Al-Rasheed je ukazala na neke unutrašnje izazove u Saudijskoj Arabiji i zaljevskim zemljama, koji se očituju u političkim žalbama, nejednakosti i nezaposlenosti među mladima. Bin Salman se fokusira na antiiransku retoriku i obećanja da će smanjiti utjecaj te države u Bahreinu, Jemenu, Libanu, Siriji i Iraku, čime želi stvoriti situaciju nalik ratnoj, kroz koju bi ušutkao unutrašnje neslaganje.

Također, Bin Salman preuveličava prijetnju od Irana i predstavlja sebe kao spasitelja Saudijske Arabije i šire arapske regije od iranskih ambicija, kojima se želi oživiti perzijski nacionalizam i širiti šiitsko učenje.

Saudijska Arabija nastoji oslabiti iransku ekonomiju pod pritiskom sankcija i ne dozvoljava nikakve pokušaje regionalne ekonomske saradnje.

“Vizija 2030” isključuje bilo kakvu ulogu Irana, navodi autorica teksta i ističe da su Saudijska Arabija i Iran tokom Hladnog rata radile zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama protiv Sovjetskog Saveza.

Jačanje kapaciteta

Dodaje da Saudijska Arabija otad nastoji ojačati vojne kapacitete i predstaviti sebe kao jedinu lojalnu regionalnu silu, koja je spremna voditi politiku i strategije povoljne za američke interese. Najgora noćna mora Saudijske Arabije jest strah da će je SAD napustiti u korist novog regionalnog partnera.

Dodaje da je Bin Salman pojačao svoju antiiransku retoriku i demoniziranje te države tokom učestalih posjeta Sjedinjenim Američkim Državama. Okrivio je Iran za širenje radikalizma u Saudijskoj Arabiji, globalni terorizam i pojavu grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL). Prebacio je odgovornost na Iran za osnivanje nasilnih sektaških milicija koje terorišu sunitsku populaciju u Iraku i Siriji, opisujući iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Khameneija, kao novog Hitlera.

Dodaje da Saudijska Arabija, zbog razloga na svojoj unutrašnjoj sceni, pokušava smanjiti mogućnost za reintegraciju Irana u globalnu zajednicu i smatra da će se konflikt između dvije zemlje razriješiti tek onda kad se domaća zabrinutost smiri ili nestane.

“Možda bi se pojavio neki novi svijet kad bi se Kraljevina osjetila sigurnom na unutrašnjem planu i krenula prema reprezentativnoj vladi koja rješava domaće probleme konsenzusom, a ne prebacivanjem krivice na vanjske neprijatelje zbog svojih nedostataka”, zaključila je Al-Rasheed na kraju teksta.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO