Barnier ima najviše šansi za novog predsjednika EK-a

Po mišljenju zaposlenika u evropskim institucijama, službenika država članica koji rade na poslovima Evropske unije i lobista, najviše šansi za novog predsjednika Evropske komisije ima Francuz Michel Barnier, za predsjednika Evropskog vijeća Holanđanin Mark Rutte, a za predsjednika Evropskog parlamenta Manfred Weber, pokazuju rezultati ankete koju je provela nevladina organizacija VoteWatch.

VoteWatch je anketirao više od 1.000 pripadnika “šireg EU balona”, koji, osim zaposlenika evropskih institucija, uključuje i službenike država članica koji rade na poslovima EU-a, stručnjake iz privatnog sektora, think-tankove, nevladine organizacije i medije.

Među anketiranima je najviše zaposlenika evropskih institucija (36 posto), a potom stručnjaka iz privatnog sektora (25 posto).

U ‘igri’ i Christine Lagarde

Najviše anketiranih (37 posto) očekuje da će sadašnjeg predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera 2019. godine zamijeniti Barnier, 15 posto ih na tom mjestu vidi aktuelnu evropsku komesarku za tržišno takmičenje Margrethe Westager, a 13 posto čelnicu Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

Na čelu Evropskog vijeća, umjesto Donalda Tuska, 25 posto anketiranih vidi aktuelnog holandskog premijera Marka Ruttea, slijedi litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite (20 posto) te irski premijer Leo Varadkar (13 posto).

Za mjesto predsjednika EP-a umjesto sadašnjeg Antonija Tajanija najviše šansi ima čelnik zastupničkog kluba evropskih pučana Manfred Weber (34 posto), nakon njega je potpredsjednica Evropskog parlamenta, Irkinja Maierad McGuiness (18 posto), a zatim vođa liberala Guy Verhofstadt (17 posto).

Kao nasljednik sadašnjeg čelnika Evropske centralne banke Marija Draghija najviše šansi, prema anketi, ima guverner Njemačke centralne banke Jens Weidman (33 posto), 23 posto dobila je Christine Lagarde, a devet posto guverner Francuske centralne banke Francois Villeroy de Galhau.

Njemački utjecaj u euroinstitucijama

Istraživanje je pokazalo da gotovo polovina anketiranih smatra da Njemačka, najveća i najbogatija članica, ima previše utjecaja u evropskim institucijama.

Gotovo polovina (47 posto) smatra da Njemačka ima previše utjecaja, s velikim razlikama u rezultatu zavisno od toga odakle dolaze anketirani.

Gotovo 70 posto anketiranih iz južnih članica – Grčke, Italije, Španije i Portugala, s Kipra, Malte  – smatra da je Njemačka preutjecajna, dok se samo 30 posto anketiranih iz Njemačke i Beneluksa (Belgija, Holandija, Luksemburg) slaže s tom tvrdnjom.

Izvor: Agencije