Ministar odbrane SAD-a ublažava Trumpovu retoriku

Američki ministar odbrane James Mattis pozvao je na oprezan odgovor Washingtona kad je riječ o Siriji, pokušavši ublažiti retoriku predsjednika Donalda Trumpa o mogućoj vojnoj akciji nakon navoda o hemijskom napadu na opsjednuti grad Doumu prošle sedmice.
U saslušanju u četvrtak Mattis je članovima Kongresa kazao da se SAD “sam neće uključiti u građanski rat” i da ta država ostaje posvećena pregovorima u Ženevi za okončanje rata, u kojima posreduje UN.
“Pokušavamo zaustaviti ubijanje nevinog naroda. Sada je na nivou strategije kako ćemo djelovati da spriječimo eskalaciju situacije. Naša strategija ostaje ista kao prije godinu: da vodimo situaciju ka miru, kojem posreduje UN. Istovremeno, stojimo na grlu ISIS-a dok ga ne ugušimo”, kazao je on, govoreći o oružanoj grupi Islamska država Irak i Levant (ISIL, poznata i kao ISIS).
U srijedu je Trump zaprijetio odmazdom sirijskom režimu, koji ima podršku Rusije, objavivši na društvenim mrežama da “dolaze lijepe, nove i ‘pametne’ rakete”.
No, poslije je napisao da “ne postoji razlog” za antagonizam između Washingtona i Moskve, dodavši da “sve nacije trebaju djelovati skupa”.
U četvrtak je Trump na Twitteru objavio da “nikad nije rekao kada će se dogoditi napad na Siriju” i da bi to moglo biti “uskoro ili ne biti uopće”.
Rusiju brinu ‘agresivne politike’
Zvanična Moskva ranije je objavila da će odgovoriti na svaku raketu koji SAD ispali ka Siriji tako što će je oboriti i napasti mjesto njenog lansiranja.
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja u četvrtak je rekao da je “hitni prioritet izbjegavanje opasnosti rata”.
On nije otpisao mogućnost američko-ruskog sukoba, rekavši da je Moskva veoma zabrinuta zbog “opasne eskalacije” i “agresivnih politika” koje vode određene države.
“Nadamo se da neće doći do tačke od koje nema povratka, da će se SAD i njegovi savezi suzdržati od vojne akcije protiv suverene države”, istakao je Nebenzja novinarima krajem četvrtka.
Rusija je zatražila još jedan vanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a u petak.
Posljednja događanja u Washingtonu dolaze u vrijeme kad su britanski mediji objavili da je kabinet britanske premijerke Therese May pristao na “preduzimanje akcije” u Siriji.
Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da ima “dokaz” da je Vlada Sirije napala civile u Doumi prošle sedmice hemijskim oružjem.
Potraga za dokazima
Što se tiče Mattisa, on je Kongresu poručio: “Ne mogu vam reći da imamo dokaze” da je vlada Bashara al-Assada direktno umiješana u smrtonosni napad, dodavši da nije bilo američkih trupa na terenu koje bi direktno mogle potvrditi optužbe.
“Vjerujem da se dogodio hemijski napad i tražimo dokaze za to”, istakao je on i rekao da su pogibije “apsolutno neopravdane”.
Najmanje 70 osoba, uključujući mnoge žene i djecu, poginulo je u napadu u Doumi, kako navode spasilačke službe i ljekarski izvori.
Tim inspektora međunarodne organizacije za praćenje hemijskog oružja uputio se ka Siriji kako bi počeo istragu o tom napadu.
Taj incident mogao bi biti najveći svoje vrste od aprila prošle godine, kad je nervni agens sari, ili supstanca njemu slična korištena u napadu na grad Khan Sheikhoun, gdje je ubijeno najmanje 85 osoba.
Nakon tog napada SAD je pokrenuo napad odmazde krstarećim projektilima na sirijsku zračnu bazu iz koje je, navodno, pokrenut napad.
Assadova vlada i njegov saveznik Rusija rekli su da su ti navodi “izmišljeni”.
Izvor: Al Jazeera