Godina do Brexita: Britanski skok u nepoznato

Za tačno godinu Velika Britanija više neće biti dio Evropske unije (AP)

Za točno godinu dana, 29. ožujka 2019. u ponoć, Ujedinjeno Kraljevstvo i službeno će prestati biti dio Europske unije, što je skok u nepoznato koji bi trebao biti ublažen sporazumom o prijelaznom razdoblju, ocjenjuju analitičari, a prenosi AFP.

Tim je povodom britanska premijerka Theresa May odlučila obići sve zemlje sastavnice Ujedinjenog Kraljevstva kako bi razgovarala sa svojim sunarodnjacima o Brexitu.

“Danas, godinu prije nego Velika Britanija napusti EU i počne krčiti novi put u svijetu, dolazim u posjet četirima nacijama Unije kako bih čula što ljudi diljem zemlje misle o Brexitu”, rekla je May uoči posjeta, a objavio je Downing Street.

Putovanje Velikom Britanijom premijerka počinje u Škotskoj, gdje će posjetiti tekstilnu tvornicu u Ayrshireu, zatim odlazi u Newcastle, na sjeveroistoku Engleske, gdje će se sastati sa skupinom roditelja i djece. Ručat će s poljodjelcima blizu Belfasta, prijestolnice Sjeverne Irske, a zatim posjetiti Barry, gdje će sudjelovati na okruglom stolu s velškim poduzetnicima.

May tvrdi da će nakon Brexita sastavnice Velike Britanije imati veće ovlasti u odlučivanju koje je dosad imao Bruxelles.

Sigurna u ‘blistavu’ budućnost

Budući da je jedna od spornih točaka u pregovorima s EU-om i pitanje granice između Sjeverne Irske, britanske pokrajine koja će 29. ožujka 2019. izaći iz EU-a, i Republike Irske, koja ostaje u EU-u, May se obvezuje da će “štititi cjelovitost Velike Britanije”.

“To znači da moramo osigurati da na našem zajedničkom unutarnjem tržištu ne bude barijera i da Velika Britanija ubuduće bude kadra poštivati međunarodne obveze”, rekla je.

Sigurna u “blistavu” budućnost, premijerka zamišlja buduću Veliku Britaniju koja “slobodno trguje s prijateljima i partnerima u Europi i izvan nje”.

“Kad preuzmemo kontrolu nad našim zakonima, granicama i novcem i iskoristimo prilike koje nam nudi Brexit, Velika Britanija napredovat će kao snažna i jedinstvena zemlja koja će donijeti korist svima, bez obzira jeste li glasovali za Brexit ili protiv njega”.

Kratka ‘brakorazvodna’ procedura

Britanska premijerka počela je “brakorazvodnu” proceduru s EU-om krajem ožujka 2017., ali je odmah shvatila da u dvije godine neće moći postići sporazum o budućim odnosima sa svojim bivšim partnerima te je zatražila i ishodovala prijelazno razdoblje. Tako je dobila na vremenu i osigurala ponešto pravne sigurnosti britanskim tvrtkama.

“Ne moramo biti spremni već dogodine, jer imamo prijelazno razdoblje”, kazao je profesor političke ekonomije na King's Collegeu u Londonu Anand Menon.

“Prekid je odgođen”, dodaje njegova kolegica Catherine Barnard, profesorica europskog prava na Sveučilištu u Cambridgeu.

Pravo je pitanje, dodaje Barnard, “hoće li dva tabora biti dovoljno spremna 31. prosinca 2020., kad završi prijelazno razdoblje”.

Tijekom prijelaznog razdoblja London više neće sudjelovati u donošenju odluka EU-a, ali će i dalje imati pristup jedinstvenom tržištu, no morat će izvršiti svoje obveze unutar već dogovorenog višegodišnjeg financijskog okvira.

Zadržat će se i sloboda kretanja europskih građana, što je bio zahtjev Bruxellesa kojemu se premijerka May morala povinovati.

Konačni sporazum nepoznanica

No, suočene s nepoznanicom vezano za sadržaj konačnog sporazuma, ako ga uopće bude, britanske su tvrtke u tom ozračju nesigurnosti već počele poduzimati određene mjere.

Prema istraživanju pravnog savjetnika Pinsenta Masonsa, više od pola velikih tvrtki u Ujedinjenom Kraljevstvu već je usvojilo hitne mjere, a jedna od njih predviđa selidbu zaposlenika na kontinent. One koje to još nisu učinile pripremaju se na taj korak do kraja godine.

Ministarstvo financija osiguralo je više milijardi eura za pripremu Brexita.

Tranzicijsko razdoblje neće biti zapečaćeno ako se London i blok dvadesetsedmorice ne dogovore o odredbama razlaza do listopada, kad bi se trebao postići sveobuhvatni dogovor o izlasku.

Budući odnosi trebali bi biti definirani deklaracijom, koja također mora biti potpisana do listopada.

Ili, kako poručuju europski dužnosnici, “ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori”.

London želi izaći iz jedinstvenog tržišta i carinske unije, ali i zadržati najtješnje moguće veze s Unijom, no taj film, odlučan je zasad Bruxelles, London neće gledati.

“Iako dvije strane žele minimalizirati negativni učinak na ekonomiju, EU je jasno dao do znanja da uvjeti ponuđeni Velikoj Britaniji ne mogu biti bolji od onih koje nudi članstvo u EU-u”, ističe Magdalena Frennhoff Larsen sa Sveučilišta u Westminsteru.

Pad useljavanja iz EU-a

Pitanje granice između britanske pokrajine Sjeverne Irske i Republike Irske, koja će u budućnosti biti jedina kopnena granica između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a, i dalje je bolna točka između dviju strana.

Iako nevoljko, Britanci su u okviru sporazuma o povlačenju prihvatili opciju “zajedničkog regulatornog prostora”, koji uključuje EU i Sjevernu Irsku, barem dok se na stolu ne pojavi neki drugi prihvatljivi prijedlog. Naime, sjevernoirska unionistička stranka DUP, o čijoj većini u parlamentu ovisi Theresa May, na to ne gleda blagonaklono.

No, bez obzira na sveopće ozračje nesigurnosti i negativnog utjecaja Brexita na gospodarstvo, poput pada vrijednosti funte i rasta inflacije, čini se da britanski glasači ne žale zbog svog izbora.

“Puno više ih je glasalo za izlazak iz EU-a zbog političkih, a ne ekonomskih razloga”, pojašnjava Larsen, posebice stavljajući u prvi plan volju Britanaca da vrate kontrolu nad svojim zakonima i povuku kočnicu na europsku imigraciju.

Posljednje statistike pokazuju pad useljavanja iz zemalja članica EU-a.

“Ako se taj pad imigracije nastavi, Brexit je već sada postigao željeni učinak”, zaključuje Larsen.

Izvor: Agencije


Povezane

Ako dvije strane ne urede odnose prije Brexita, trgovinska razmjena podlijegat će propisima i carinama Svjetske trgovinske organizacije.

Published On 13 Mar 2018
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO