Naučnici: Budućnost bez ratova nije izvjesna

U našoj prošlosti ili sadašnjosti nema ničega što daje razlog za vjerovanje da možemo izbjeći velike ratove u bližoj budućnosti (EPA)
U našoj prošlosti ili sadašnjosti nema ničega što daje razlog za vjerovanje da možemo izbjeći velike ratove u bližoj budućnosti (EPA)

Statistička analiza istorije ratovanja još ne daje nade čovečanstvu da je naučilo lekcije i da se neki veći ratni sukob ne može da očekuje u budućnosti, pokazuje američko istraživanje objavljeno na Science Advancesu.

Pokušavajući da utvrdi šanse za izbijanje novog velikog rata u skoroj budućnosti, profesor Aron Kloset, informatičar sa Univerziteta Kolorado, analizirao je podatke o ljudskom ratovanju.

Svet nije pogodio neki veliki rat od kraja Drugog svetskog rata, što je toliko dug period da je neke stručnjake naveo na zaključak da je čovečanstvo konačno shvatilo svu uzaludnost velikog ratovanja i da kreće putem mirnodopske budućnosti, posebno sa obzirom na to da živimo u vreme nuklearne zime, što je dosta snažan argument protiv rata.

Kloset je koristio bazu Correlates of War Project, koja sadrži podatke o vekovima krvavih sukoba kako bi utvrdio da li je reč o zatišju u istoriji ratovanja ili izglednoj budućnosti bez rata.

Tragajući za trendovima, on je pomoću podataka iz baze utvrdio statističke fluktuacije ratovanja od 1823. do 2003, a proučavao je i razdoblja mira nakon velikih i dugotrajnih sukoba.

Veliki ratovi izbijali nakon dužeg mira

U proteklih 70-ak godina, odnosno nakon Drugog svetskog rata vlada relativno zatišje bez velikih međudržavnih ratova, naročito u poređenju sa decenijama pre toga koje su obeležila dva velika svetska rata.

Kloset je utvrdio da su u istoriji veliki ratovi izbijali nakon dužih mirnodopskih perioda i to se dovoljno često događalo da može da se zaključi da ovo sadašnje zatišje nije istorijska retkost i da u tome nema ničega posebnog.  

Kloset stoga sugeriše da u našoj prošlosti ili sadašnjosti nema ničega što bi pružilo razlog za verovanje da možemo da izbegnemo takve ratove u bližoj budućnosti.

Ali, napominje američki naučnik, ako se ovaj period globalnog mira nastavi još, na primer, jedan vek, mogli bismo da raspolažemo uverljivim zaključkom da se čovečanstvo promenilo.

Njegov je proračun da sadašnji period globalnog mira mora potrajati najmanje 100 do 140 godina kako bi predstavljao statistički značajni trend.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO