Američke sankcije se odražavaju i na iranska domaćinstva

Nasser je izgledao pomalo odsutan dok je stavljao vruć hljeb na stol da se ohladi. Njegov stan se nalazi u glavnom gradu Irana Teheranu, gdje je odnedavno na snazi drugi set američkih sankcija.

“Ništa, ponovo su nam nametnuli sankcije”, promrmljao je, a zatim dodao: “Pod blokadom samo otkako znam za sebe. Ovo nije ništa novo za nas. I to će proći, kao i raniji slučajevi.”

Nassera poznajem još iz studentskih dana i zato sam prihvatio njegov poziv da doručkujem s njim i njegovom porodicom. Glavna tema razgovora s domaćinima ticala se američkih sankcija Iranu i njihovog utjecaja na život Iranaca.

Sankcije će nesumnjivo ostaviti posljedice, posebno na porodice, kada su u pitanju cijene lijekova i uvezene robe, pored toga što će se povećati stopa nezaposlenosti među omladinom, pogotovo nakon odlaska većeg broja stranih kompanija iz zemlje, kazao je Nasser, dok nam je posluživao hranu.

Prva na udaru potrošačka korpa

“Prvo što će se naći na udaru je potrošačka korpa. Kupovna moć građana će opasti i nestat će radosti ili optimizma kojeg su ranije osjećali”, dodala je Nasserova supruga.

Sa sankcija se tema prebacila na problem poskupljenja u državi. Nasser ne prebacuje svu krivicu na sankcije zbog rasta cijena, jer, kako kaže, one imaju utjecaja na ekonomiju samo 30 do 35 posto. Prema tome, za značajniji dio su odgovorne iranske vlasti, zbog načina na koji upravljaju ekonomijom u državi.

Navodi primjer da je Iran, “nekoliko dana nakon potpisivanja iranskog nuklearnoga sporazuma, dobio milijarde dolara sa zamrznutih računa, a cijene roba nisu padale. Naprotiv, dolar je rastao iz godine u godinu.”

Nasserova supruga je dodala još dva razloga koja su dovela do poskupljenja, a to su, prema njenim riječima, navala kupaca na kupovinu robe i monopoliziranje robe od pojedinih trgovaca, kako kaže.

Razgovor se, nakon toga, usmjerio na priču o načinima suprotstavljanja sankcijama te kako Iranci mogu prevazići njene efekte. Nasser se na ovo pitanje osvrnuo s osmjehom, rekavši: “Istina je da nailazimo na poteškoće u životu, no očvrsnuli smo. Navikli smo se na to.”

‘Amerika Iranom straži druge države’

Neki od njegovih prijedloga su konsultiranje stručnjaka iz oblasti ekonomije, da se strane valute stave pod kontrolu i stabilizira iranski rijal u odnosu na njih, da se koriste domaće valute umjesto dolara, čija će alternativa biti euro, izvrši reforma finansijskog sistema u državi i radi na poboljšanju međunarodnih odnosa.

Nakon što smo napustili Nasserov dom, sreli smo starca, penzioniranog iranskog vojnika, s kojim smo, također, razgovarali o nametnutim sankcijama.

“Svi se ovi pritisci odražavaju direktno samo na iranski narod. Amerika želi zastrašiti države u regiji demonom po imenu Iran kako bi mogla prodavati svoje oružje zemljama Zaljeva”, kazao je starac.

Još od 2003. godine između Irana i evropskih država (Francuska, Velika Britanija i Njemačka) vode se rasprave o iranskom nukleranom pitanju. Nakon 12 godina pregovora, Iran je postigao nuklerani sporazum s državama pet plus jedan (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka i Francuska).

Bez obzira na podršku Međunarodne agencije za atomsku energiju – IAEA da Iran nastavi svoj nuklearni program, u skladu s planiranim mirovnim planom, kao i odluke Međunarodnog suda pravde u korist Irana, SAD je ponovo uveo sankcije Iranu, nakon što je administracija Dpnačda Trumpa napustila nuklearni sporazuma s Iranom. Lista sankcija koje je Washington ponovo uveo usmjerena je protiv iranskih ekonomskih institucija koje se uglavnom oslanjaju na prihode od izvoza nafte.

Samo da prođe Trumpov mandat…

Mohamed Zaghloul, istraživač koji se bavi pitanjima Irana, smatra da će se odnos Irana s međunarodnim bankama nastaviti, bez obzira na sankcije, jer postoje banke koje će nastaviti saradnju s Teheranom. Također, ove sankcije neće značajno utjecati na odluke Irana, kao što to Amerikanci žele, s obzirom na to da su “Iranu sankcije nametane 35 puta tokom proteklih godina.”

Ishak Jahangiri, prvi zamjenik iranskog predsjednika, izjavio je da će sankcije nesumnjivo utjecati na zemlju, međutim, mora se smanjiti njihov negativan efekat. Na kraju, Iran će imati koristi od posebnog prostora za trgovinsku razmjenu s Evropom – SPV, kao alternativu za međunarodni međubankarski sistem SWIFT. 

Ostaje da sankcije nisu novina za Irance, čija je posljednja serija ponovo stupila na snagu nedugo nakon što su ukinute zbog potpisivanja nukleranog sporazuma. Iranski narod ne zna kakva ga sudbina čeka pod teretom sankcija, dok političari u ovakvoj situaciji slijede strategiju strpljivosti sve do isteka mandata predsjednika Trumpa, u nadi da neće ponovo biti izabran. Istovremeno nastoje zaobići sankcije kroz saradnju s drugim partnerima u nuklearnom sporazumu, naročito s Kinom, Rusijom i evropskim potpisnicama. 

Izvor: Al Jazeera