Nuklearno nadmudrivanje s Donaldom Trumpom

Dan prije nego što je Donald Trump 12. januara dao ultimatum oko “ispravljanja” nuklearnog sporazuma s Iranom, čelnici evropskih sila susreli su se s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi iskazali podršku tom dogovoru, no to nije ublažilo protivljenje američkog predsjednika, otkrili su američki i evropski dužnosnici.

Trump je 12. januara zaprijetio da će se Sjedinjene Američke Države povući iz tog sporazuma ukoliko se ne isprave njegove “ogromne manjkavosti”, istaknuvši da odustaje od nuklearnih sankcija protiv Irana po posljednji put kako bi Washingtonu i njegovim saveznicima dao priliku da poprave “strašne” nedostatke nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji su osim SAD-a potpisali Iran, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Američki čelnik svojim je saveznicima dao rok od 120 dana, do narednog puta kad će pod američkim sankcijama morati odlučivati uvodi li nove sankcije nad Teheranom.

‘Najgori dogovor ikad pregovaran’

Susret evropskih čelnika i iranskog ministra u Briselu možda je čak pojačao Trumpovu odbojnost prema sporazumu, otkrila su tri dužnosnika uključena u razgovore.

Američki predsjednik je upozorio kako je to posljednja šansa za taj “najgori dogovor ikad pregovaran”, a London, Pariz i Berlin počeli su razgovore o tome kako udovoljiti njegovim zahtjevima oko testiranja balističkih projektila i regionalnog utjecaja, a da se u isto vrijeme sačuva dogovor iz 2015. godine, koji je zaustavio iranske nuklearne ambicije na barem deset godina.

Trump svakih 120 dana mora odlučivati o sankcijama, zbog čega američki Kongres i američki i evropski diplomati imaju vremena do sredine maja da smisle rješenje za ovo pitanje.

Nakon susreta u Briselu, evropski čelnici strahuju da ništa što su dogovorili neće biti dovoljno.

“Radit ćemo u duhu spremnosti razgovora o svim pitanjima, od nuklearnog sporazuma do iranskih balističkih projektila”, istakao je jedan evropski diplomat.

‘Ne želimo ih miješati’

“No želimo teme razvrstati u kategorije, ne želimo ih miješati”, dodao je.

Na kocki nije samo taj historijski sporazum, koji Evropa vidi kao najveći diplomatski uspjeh u nekoliko desetljeća.

Njegov kolaps bi mogao značiti raspad odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, koji su temelj sigurnosti zapada od Drugog svjetskog rata, tvrde dva evropska diplomata i američki službenik, koji dodaju da bi to moglo potvrditi evropske strahove da više ne mogu računati na američko vodstvo.

Velika Britanija, Francuska, Njemačka i komesarka Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini čvrsto stoje iza toga da se o sporazumu ne može ponovno pregovarati, a to je ovog mjeseca odbacio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Ne razlikuje vojne i nevojne lokacije

Početni kontakti između tri evropske sile u Washingtonu, evropskim prijestolnicama i sjedištima EU-a u Briselu pokazuju kako će Pariz, London i Berlin SAD-u predstaviti paket mjera koje bi mogle udovoljiti Trumpu, no da ne žele ponovno pregovarati o sporazumu.

U toj strategiji se predlaže prijetnja Iranu ciljanim ekonomskim sankcijama ako ne pristane smanjiti svoj balistički arsenal za koji Zapad vjeruje da uključuje i rakete dugog dometa koje potencijalno mogu nositi nuklearnu glavu.

Washington želi da se američkim nuklearnim inspektorima omogući pristup vojnim lokacijama u sklopu provjere provedbe sporazuma koju obavlja Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Agencija naglašava kako ne razlikuje vojne i nevojne lokacije te je više puta ponovila kako Iran poštuje svoje obaveze date u dogovoru.

Iran u pregovorima o Siriji?

Diplomati tvrde kako IAEA još uvijek nije ispitao neku vojnu lokaciju, a ako Washington želi da treba pružiti nove informacije koje će pokazati da je to potrebno.

Još jedan element potencijalne evropske strategije je stvaranje pritiska nad Iranom da prestane podržavati libanski Hezbollah i naoružavati pobunjeničke Huse, koji se u Jemenu bore s tamošnjom Vladom.

Postoje i indicije da će Iran biti pozvan da prihvati mirovne pregovore Ujedinjenih naroda o Siriji, u kojima se Teheran znatno sukobljava sa zapadnim državama zbog podrške sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu.

Izvor: Agencije