Kada himna i zastava dijele umjesto da povezuju

Sukob američkog predsjednika Donalda Trumpa sa velikim brojem profesionalnih takmičara u američkom nogometu koji su kleknuli na jedno koljeno tokom himne SAD-a prošlog vikenda izazvao je žestoku debatu o pravom odnosu i ponašanju tokom izvođenja državne himne.
No, SAD nije jedinstven slučaj. Širom svijeta zastave, himne i drugi nacionalni simboli često više dijele nego povezuju ljude, naročito u državama gdje imaju velike vjerske ili etničke podjele.
Izrael

Izraelska arapska manjina dugo se osjeća nepovezano sa državnim simbolima ove bliskoistočne države. Himna „The Tikva“ odnosno „Nada“ izražava čežnju Jevreja da se vrate u svoju antičku domovinu. Davidova zvijezda krasi zastavu, a nacionalni znak je menora, svijećnjak koji se koristio u biblijskom Hramu u Jerusalemu.
Arapi čine blizu 20 posto stanovništva Izraela, no često su mete diskriminacije i mnogi se osjećaju otuđeno i blisko sa palestinskom braćom. Neki arapski igrači u nogometnoj reprezentaciji Izraela izrazili su kako osjećaju nelagodu kada se izvodi himna prije utakmice. Arapska parlamentarka Hanin Zoabi bojkotirala je himnu kada je polagala zakletvu u Parlamentu Izraela.
Kina

Kineska nacionalna himna „Marš dobrovoljaca“ povremeno je uzrok političkih sukoba u poluautonomnoj regiji Hong Kongu.
Nogometni navijači u Hong Kongu, gdje su sve veće tenzije zbog jačanja utjecaja zvaničnog Pekinga, često zvižde i glasno negoduju tokom izvođenja himne kada igra nacionalna reprezentacija. Zbog toga često Svjetska nogometna asocijacija FIFA kažnjava Nogometni savez Kine.
Ovog mjeseca je pekinška administracija usvojila novi zakon kojim je predviđena i 15-dnevna zatvorska kazna zbog „nepravilnog korištenja himne“. Aktivisti i zakonodavci se boje kako bi ovaj zakon mogao biti korišten za potkopavanje slobode govora u Hong Kongu koji ima odvojeni pravni sistem od glavnog dijela države.
Rusija

Jedan od poznatijih poteza Vladimira Putina 2000. godine, prve godine njegovog predsjednikovanja, bio je povratak himne iz vremena Sovjetskog saveza umjesto „Patriotske pjesme“ koja je bila himna od 1991. do 2000. godine.
Putin je iznio ovu ideju u jesen 2000. godine kada su se neki ruski sportaši javno žalili kako „Patriotska pjesma“ nema teksta i ne mogu pjevati himnu kao što rade atlete iz drugih država. Sovjetski pjesnik Sergej Mihalkov, koji je inače i autor teksta sovjetske himne, dobio je zadatak da napiše novi tekst.
Liberalni političari i mediji kritizirali su povratak himne SSSR-a kao očit znak ukidanja reformi i sloboda koje su nastale padom Sovjetskog Saveza.
Španija

Ova država na Pirinejskom otoku je podijeljena uoči najavljenog nedjeljnog referenduma o nezavisnosti regije Katalonije, a separatisti dugo koriste „estelada“ zastavu kako bi iskazali svoj regionalni ponos i stav ka nezavisnošću regije.
„Estelada“ je modificirana verzija zvanične katalonske zastave i na njoj se vidi plavi trokut i bijela zastava preko tradicionalne katalonske zastave sa crvenim i žutim prugama.
Stadion nogometnog kluba Barcelona je često mjesto okupljanja separatista koji tokom utakmica uvijek iskazuju ove zastave i pjevaju pjesme o nezavisnosti Katalonije. Zbog toga Evropska nogometna asocijacija UEFA često kažnjava Barcelonu.
Japan
Japanska himna „Kimigayo“ ili „Vaša vlast“ je dio veoma stare pjesme i široko je poznata kao pjesma posvećena caru.
Ova pjesma je dugo izazivala kontroverze i još uvijek je to osjetljivo političko pitanje jer se jedno vrijeme koristila za slavu cara i podršku japanskom ratnom militarizmu. Zbog toga neki pacifistički nastavnici i učenici odbijaju ustati i pjevati himnu tokom ceremonija završetka škole, studija ili na nekim komemorativnim događajima.
Izvođenje „Kimigaya“ kao nacionalne himne je propisano 1999. godine nakon pritiska vladajuće konzervativne partije i pjevanje je većinom nametnuto u javnim školama.
Često se isticanje zastave “Izlazećeg Sunca” i pjevanje himne smatra desničarskim potezom.
Njemačka

Vlasti Njemačke su zabranile bilo kakvo prikazivanje nacističke crveno-crno-bijele zastave sa svastikom kao i bilo kojeg drugog simbola iz tog perioda.
Kršenje zabrane može dovesti do optužbi za poticanje na nezakonito djelovanje. Također je zabranjeno korištenje bilo koje nacističke himne, kao i takozvani „Hitlerov pozdrav“ sa uzdignutom rukom.
To je dovelo do problema za nekoliko turista ovog ljeta koji su bili pod istragom policije zbog ovih pozdrava u javnosti.
Francuska

U Francuskoj još nema protesta kao u Sjedinjenim Američkim Državama, ali se u ovoj evropskoj državi vodi debata da li nogometni reprezentativci trebaju pjevati državnu himnu na međunarodnim utakmicama.
Mnogi francuski nogometaši to ne rade, ali je većinom riječ o neosjetljivosti, a ne o političkom protestu. Pitanje pjevanja himne često potežu desničari.
Zabilježeni su slučajevi protivljenja navijača kada je izvođena himna pred utakmicu nacionalne reprezentacije, a većinom je riječ o potezima korzikanskih separatista i francuskih navijača sjevernoafričkog porijekla.
Kao ministar unutrašnjih poslova, Nicolas Sarkozy je 2003. godine podržao zakon koji vrijeđanje himne i zastave tretira kao prekršaj.
Izvor: Agencije