Macron: Nova nada za Francusku

Emmanuel Macron, koji je, prema prvim izlaznim anketama pobijedio na francuskim predsjedničkim izborima, izjavio je da su Francuzi „večeras okrenuli novu stranicu u našoj dugoj historiji.”

“Želio bih da ona bude puna nade i ponovno otkrivenog samopouzdanja“, rekao je on u kratkoj izjavi za AFP.

Čelnica Nacionalnog fronta Marine Le Pen ranije je čestitala Macronu na pobjedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj.

Prema izlaznim anketama, koje je ranije objavila francuska državna televizija, Emmanuel Macron novi je predsjednik Francuske sa 61,7 posto osvojenih glasova.

Marine Le Pen je osvojila 38,3 posto glasova, javlja iz Pariza reporter Al Jazeere Saša Delić.

U kratkom obraćanju pristalicama, Le Pen je rekla da je njena stranka ostvarila historijski rezultat koji mora iskoristiti.

Rekla je kako je francuski politički spektar podijeljen na patriote i globaliste te kako se njena stranka mora izmijeniti kako bi izdržala izazove.

„Naš patriotski i republikanski savez bit će primarna snaga opozicije programu novog predsjednika“, rekla je Le Pen.

“Pozivam sve patriote da se pridruže borbi koja počinje večeras. Francuskoj ste potrebni. Neka živi Republika Francuska.”

Odlazeći predsjednik Francois Hollande objavio je na Twitteru kako je pozvao Macrona i srdačno mu čestitao na pobjedi te izrazio želje uspjeha za Francusku.

Odziv birača na predsjedničkim izborima u 15 sati u Francuskoj bio je manji nego na prethodnim predsjedničkim izborima održanim 2012. godine i iznosi 65,30 procenata.

Na prethodnim predsjedničkim izborima izlaznost u 15 sati bila je 71,96 posto, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prostor ispred muzeja Louvre u Parizu, s kojeg bi se Macron trebao obratiti javnosti, bio je nakratko evakuiran radi sigurnosne provjere nakon pronalaska sumnjivog prtljaga, no provjere nisu otkrile nikakvu prijetnju.  

Pravo glasa ima 47,5 miliona birača, a novi šef države stupa na dužnost 14. maja.

Emmanuel Macron i čelnica Nacionalnog fronta po mnogome su na suprotnim krajevima političkog spektra.

Macron je socijalni liberal, protržišno i proevropski orijentiran i nudi viziju osnažene, kompetitivne francuske ekonomije, otvorene svijetu.

Iako je Le Pen udaljila svoju stranku od otvoreno antisemitske i ksenofobne retorike, odlučna je vratiti ono što naziva izgubljenim francuskim suverenitetom i zaustaviti useljavanje.

Usprotivio se eliti

Emmanuel Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, proizvod je francuske elite koji se u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora plasirao zato jer joj se usprotivio.

Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu, činilo se da je Macronu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta.

Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i kao nezavisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.

Macron će postati najmlađi šef francuske države od Napoleona.

On dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali.

Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.

Protresanje establišmenta

Osjećajući nezadovoljstvo ‘statusom quo u zemlji’, najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar ekonomije.

“Francuska je blokirana zbog tendencije njene elite da služi samoj sebi”, rekao je pristašama na skupu u Pauu. “A ja to znam jer sam bio njen dio”.

Macron je diplomirao na elitnom pariškom Institutu političkih nauka, a zatim magistrirao filozofiju. Školovanje je nastavio u Nacionalnoj školi za administraciju, gdje se obučavaju vodeći francuski birokrati.

U Ministarstvu ekonomije je četiri godine radio kao inspektor (2004.-2008.), a iduće četiri proveo u Rothschildovoj banci.

Još kao ministar počeo je kritizirati ‘svete krave’ francuskog socijalnog modela, poput 35-satne radne sedmice, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza. 

Takve su ga poruke tokom kampanje pretvorile u trenutno najpopularnijeg francuskog političara.

Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.

Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen širila strah. On je gorljivi proevropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Evropske unije.

Obećava ulaganje u obrazovanje mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila nastavnica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. 

Le Pen: Stop migrantima

Marine Le Pen (48) odvela je Nacionalni front s ruba francuske političke pozornice u njeno središte.

Otkako je preuzela stranku 2011, Le Pen se potrudila izbrisati antisemitski imidž koji je stranka stekla tokom više desetljeća kada ju je vodio njen otac Jean-Marie Le Pen. 

Dvaput razvedena majka troje djece ‘umila’ je stranku i pozicionirala ju kao protuuseljeničku, euroskeptičnu snagu koja nudi protekcionističku politiku kako bi francuske radnike zaštitila od globalizacije.

Ulaskom u drugi krug izbora Le Pen je ponovila uspjeh svoga oca iz 2002. godine. Njega je, međutim, u drugom krugu ‘do nogu potukao’ Jacques Chirac osvojivši više od 80 posto glasova.

Le Pen se zalaže za izlazak Francuske iz eurozone, preoblikovanje ili napuštanje Evropske unije te, iznad svega, zaustavljanje useljavanja.

Protivnica EU-a

Ona ne krije da ne podnosi EU. Nedavno je zahvalila Nigelu Farageu, koji je vodio kampanju za Brexit, “što nam je pokazao put iz tog golemog zatvora”.

Njena ekonomska politika u skladu je s antiglobalizacijskim sentimentom koji je doveo Donalda Trumpa u Bijelu kuću i potaknuo Brexit.

Nastojala je “desotonizirati” stranačku i svoju sliku u javnosti čak i uz cijenu sukoba s ocem, kojega je prije dvije godine izbacila iz stranke jer je izjavio da su nacističke plinske komore bile “tek historijski detalj”.

Bez obzira na to, kreditori nisu željeli finansirati njenu kampanju. Uz to je i pod istragom zbog optužbe da je pronevjerila novac Evropskog parlamenta fiktivnim zapošljavanjem pomoćnika. Le Pen tvrdi da je istraga politički motivirana.

Le Pen je u politici od 18. godine, a d 2004. članica je Evropskog parlamenta.

Francusku sredinom juna očekuju i parlamentarni izbori.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Francuska će u nedjelju naveče izabrati predsjednika. Ko god pobjedi, izvjesno je da će već u ponedjeljak krenuti u novu kampanju za parlamentarne izbore, koje neki već zovu treći krug predsedničkih izbora. Prema trenutnom odnosu snaga, ni jedna stranka neće moći da sama obezbijedi natpolovičnu većinu parlamentu. Više detalja donosi Marin Veršić. 

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO