Mediji: Erdogan želi biti Ataturk nakon Ataturka

Caner Aver iz Centra za turske studije pretpostavlja kako Erdogan želi ući u historiju kao najvažniji državnik nakon Ataturka (AP)
Caner Aver iz Centra za turske studije pretpostavlja kako Erdogan želi ući u historiju kao najvažniji državnik nakon Ataturka (AP)

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan želi postati „Ataturk poslije Ataturka“ uvođenjem predsjedničkog sistema i istovremeno poništiti sekularnu tradiciju Mustafe Kemala, pri čemu mu pomaže konzervativna energija velikog broja Turaka, navodi Deutsche Welle (DW).

Njemački medij podsjeća na scenu opisanu u biografiji prvog predsjednika turske republike Mustafe Kemala, poznatog kao Ataturk, autora Sukrua Hanioglua, koja je primjer odlučnog, ali i prostog načina na koji se Ataturk ophodio prema religijskoj i političkoj tradiciji Osmanskog carstva koje je bilo upravo propalo.

Ataturk je na sličan, rigorozan način postupio kada se zalagao da ukine funkciju imama koji je bio nadležan za turski Parlament, rekavši kako im u Parlamentu ne trebaju molitve.

Kako piše Haniouglu, za Kemala je postojala samo jedna religija: sekularna republika.

Zvanično sjećanje

Shodno tome i širi dijelovi stanovništva su pokazali svoju rezerviranost. Obrazovana elita u gradovima je podržavala Kemalove reforme, dok većina, koja je bila tradicionalna, za reforme nije htjela ni čuti. Ovi drugi su osuđivali što se na sudu zakletva više nije polagala zaklinjući se u Allaha, već u čast i što je sekularizam 1937. godine proglašen osnovom na kojoj počiva republika, navodi DW.

Ataturk je ušao u historiju kao modernizator Turske i do danas važi za njenog najvažnijeg predstavnika – u svakom slučaju u zvaničnom sjećanju.

Činjenica je, piše historičar Hanioglu, kako Kemal i njegovi sljedbenici nisu shvatili realnost u kojoj se nalazi tursko društvo.

„Vodstvo ranije republike je potcijenilo snagu otpora socijalne umreženosti u jednom muslimanskom društvu. Kao i brojni evropski intelektualci krajem 19. i početkom 20. vijeka, i oni su bili čvrstog – ali iz današnje perspektive pogrešnog – uvjerenja kako religija uskoro neće biti ništa više nego maglovito sjećanje iz prošlosti“, navodi se na internetskoj stranici DW-a.

Aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan se nada kako će na referendumu u nedjelju narod potvrditi uvođenje predsjedničkog sistema.

Caner Aver iz Centra za turske studije u Essenu u Njemačkoj pretpostavlja kako Erdogan želi ući u historiju kao najvažniji državnik nakon Ataturka.

Još nešto ga pokreće, kaže Aver za DW: „On želi apsolutnu moć. Za to mu treba promjena Ustava, jer samo tako se de facto predsjednički sistem može proglasiti ustavnim“.

Dio plana je i značajna 2023. godina kada će biti proslavljena 100. godišnjica Turske: „Tada Erdogan želi sloviti za najjačeg lidera koji je izveo Tursku iz krize, ali i iz konflikata sa susjednim zemljama i odveo je u budućnost“, navodi Aver za DW.

Kako bi dobio potrebnu podršku za planirani predsjednički sistem, Erdogan cilja upravo na onu većinu u stanovništvu koja je u međuvremenu skoro stotinu godina protiv reformi Mustafe Kemala, piše DW.

Važnost simbola

Važni su mu simboli: naredio je izgradnju velike džamije na brežuljku iznad Bosfora, povećao porez na alkohol i zabranio njegovo služenje u blizini džamija. Time je zagorčao život brojnim gostioničarima, čak i onima u mondenskim kvartovima turskih gradova. Erdogan je podržao i to da žene ponovo mogu nositi maramu u državnim institucijama poput univerziteta, sudova i parlamenata, navodi DW.

Ideološki, kako kaže Aver za DW, Erdogan potiče iz nacionalno-konzervativnog miljea.

„Ako postigne svoje ciljeve, onda ćemo se vjerovatno u državnim aparatima suočiti sa odgovarajućim elementima“, dodaje on.

Malo je vjerovatno kako će Turska zaista postati islamska republika, navodi Aver.

„Međutim, nacionalni konzervativni i islamistički glasovi će se jače osjetiti u državnim strukturama i moguće u javnom životu, u obrazovnom sistemu i akademskom životu.“

Erdogan želi politički preurediti Tursku, a tu dobro dođe teren kulture. Time se on definira kao ideološka protivteža Mustafi Kemalu.

Turska je, kako opisuje historičar Hanioglu, bila kulturološki moderna samo na površini. Erdogan sada koristi konzervativnu energiju koja je decenijama drijemala, ali nije stala. Referendum o uvođenju predsjedničkog sistema je, stoga, također glasanje o identitetu zemlje, zaključuje DW.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO