Rutte: Holandija odbacila pogrešnu vrstu populizma

Holandski premijer Mark Rutte, čija je Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD), prema izlaznim anketama, osvojila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima, izjavio je kako su Holanđani odbacili „pogrešnu vrstu populizma“.

„Izgleda da će VVD biti najjača stranka u Holandiji treći put zaredom“, rekao je Rutte simpatizerima u Hagu.

Dodao je da Holandiji predstoji formiranje stabilne vlade koja će omogućiti nastavak puta sigurne zemlje blagostanja.

Rutte, čiji je glavni protivnik na izborima bio ekstremni desničar Geert Wilders, rekao je da je već telefonski razgovarao s brojnim evropskim liderima, javlja Reuters.

„Ovo je također večer u kojoj je Holandija, nakon Brexita, nakon američkih izbora, rekla ‘stop’ pogrešnoj vrsti populizma.“

Prema prvim anketama nakon zatvaranja birališta u Holandiji, na parlamentarnim izborima vodi VVD, sa osvojenih 31 od 150 mjesta u parlamentu.

Wilders: Tu sam da ostanem

Wildersova Stranka za slobodu (PVV) osvaja 19 zastupničkih mjesta, koliko se predviđa da će osvojiti još dvije stranke.

Rutteovoj stranci bit će potrebne još najmanje tri stranke za stvaranje koalicione vlade, što znači duge pregovore.

Očekuje se kako će VVD u koaliciju sa demokratama D66 i demokršćanima CDA.

„Veliko je pitanje je ko će biti četvrta partija. Dvije su mogućnosti. Prva je Zelena ljevica, koja bilježi veliki rast popularnosti. Međutim, veliko je pitanje koliko zajedničkih interesa imaju … da li dijele istu viziju Holandije. Druga mogućnost je da nastave surađivati s Radničkom partijom. Prema nekima, oni neće htjeti u vladu nakon najgorih rezultata u svojoj historiji, ili nisu više poželjan kandidat za formiranje koalicije”, javlja reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.

Wilders se zahvalio svojim pristalicama na Twitteru, naglasivši da je tu da ostane, prenosi AFP.

On u poruci navodi da ga se holandski premijer “još nije riješio”, uprkos izbornim rezultatima. 

Pribinja javlja da je na izborima glasalo 82 posto birača, što je najveća izlaznost u protekle tri decenije. Najveći problem je bio manjak biračkih mjesta i glasačkih listića.

Na parlamentarnim izborima u Holandiji učestvovalo je 28 partija, odnosno 1.114 kandidata koji se bore za 150 zastupničkih mjesta.

Glasovi se prebrojavaju ručno, a prvi rezultati očekuju se u četvrtak, saopćila je Izborna komisija.

Za pobjedu na izborima potrebno je osvojiti 76 zastupničkih mjesta.

Zahvaljujući složenom proporcionalnom izbornom sistemu, čak i male partije mogu se izboriti za određeni broj zastupničkih mjesta i dobiti važnu ulogu u formiranju naredne vlade.

Koalicijska vlada

Rutte je ranije za Al Jazeeru kazao da bi, ako njegova stranka pobijedi, novu koalicijsku vladu najradije sastavio sa demokršćanima, strankom CDA i lijevim centrom –¸strankom D66. Prema prvim izlaznim anketama, te stranke osvojile su po 16 mjesta u parlamentu.

Najveći gubitnik izbora je Radnička partija, koja je bila u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji.

Očekuje se da će i naredna holandska vlada biti koalicijska, a većina stranaka izjasnila se da neće u koaliciju sa Strankom za slobodu.

Iako se mjesecima nalazio na vodećoj poziciji, Wilders je netom uoči izbora pao na drugo mjesto i imao manju podršku građana u odnosu na premijera Ruttea.

Wilders se zalaže za zatvaranje džamija, zabranu Kur'ana, zatvaranje granica i izlazak Holandije iz Evropske unije.

Poruka imigrantima

U pokušaju da privuče pojedine Wildersove pristalice i premijer Rutte poručio je građanima Holandije imigrantskog porijekla da se ponašaju normalno i prilagode holandskim vrijednostima ili, pak, odu iz Holandije.

Najveća debata tokom predizborne kampanje vodila se o zdravstvenoj zaštiti, penziji i uvjetima rada.

Iako bi zvanični rezultati izbora trebali biti saopćeni 21. marta, a novi holandski parlament uspostavljen dva dana kasnije, pregovori o formiranju vlade mogli bi potrajati i nekoliko mjeseci.

Holandski mediji navode da je za formiranje vlade potrebno prosječno tri mjeseca.

Uoči izbora Rutte i Wilders “ukrstili su koplja” u televizijskoj debati, u kojoj su sučelili stavove o budućnosti zemlje.

Debata je održana nakon kampanje, koja je završena u sjenci diplomatske krize s Turskom.

Izbori u Holandiji smatraju se glavnim pokazateljem budućnosti populizma u Evropi nakon što su Britanci glasali za izlazak iz EU-a, a Donald Trump pobijedio u Sjedinjenim Američkim Državama.

Izvor: Al Jazeera i agencije