Netanyahu nosi Trumpu stare izraelske mitove

 

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu večeras će se u Washingtonu susresti sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom i vjerovatno je sa sobom ponio i stare izraelske mitove.

Od ilegalnih naselja do stavova o Iranu, postoji nekoliko alternativnih činjenica o tome kako doći do mira i sigurnosti u regiji.

Prvi mit

Izrael zauzima palestinsku zemlju za izgradnju naselja od 1967. godine i stvara stambene zajednice za svoje jevrejske građane. Izraelska Vlada i mnogi Izraelci smatraju kako zemlja zapravo pripada njima zbog vjerskih uvjerenja. No, postoji jedan problem: ta naselja su nelegalna po međunarodnom pravu.

Četvrta Ženevska konvencija zabranjuje državama da prebacuju svoje građane na okupiranu zemlju – a Zapadna obala je okupirana palestinska teritorija. Decembra prošle godine, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se traži obustava izgradnje ovih naselja, a to nije prvi put da je takva rezolucija usvojena.

Nastavkom izgradnje naselja, Izrael uzima teritoriju od Palestine. To znači kako je Palestina podijeljena i to sprečava stvaranje čvrste palestinske države što je ključno za dvodržavno rješenje koje SAD zagovara. Treba dodati kako izraelske vlasti uopće ne planiraju obustaviti izgradnju naselja uskoro. Početkom februara, usvojen je kontraverzni zakon u Izraelu kojim se retroaktivno legaliziraju naselja na privatnoj palestinskoj zemlji.

Ovaj potez – za koji je izraelski vlastiti generalni tužitelj kazao kako ga neće braniti – mogao bi biti znak kako Netanyahu testira okvire rada Trumpove administracije. Kako je ona odgovorila na to? Oni su naveli kako nastavak izgradnje naselja „možda ne pomaže“ u postizanju mira. No, u istom saopćenju Bijele kuće administracija SAD-a navodi kako ne vjeruje kako su postojeća naselja barijera mirnom rješenju.

Drugi mit 

Izrael je 1967. godine anektirao Istočni Jerusalem i 1980. godine usvojio zakon kojim se Jerusalem proglašava njegovim glavnim gradom u potpunosti i bez podjela. Ovim se ponovo vraćamo na problem okupacije. Istočni Jerusalem je okupirana palestinska zemlja i za njega Palestinci kažu kako će biti prijestolnica njihove  buduće države.

No, tokom godina, u pokušaju da cementira jevrejsku kontrolu nad Jerusalemom, Izrael je uništio na stotine palestinskih domova, oduzeo zemlju i tu izgradio ilegalna naselja. Međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad Jerusalemom niti ga priznaje kao glavni grad Izraela. Zato se strane ambasade nalaze u Tel Avivu, uključujući i Američku ambasadu.

No, američki Kongres je 1995. godine usvojio zakon kojim treba izmjestiti američku Ambasadu u Jerusalemu, osim ako se predsjednik tome ne protivi. To je upravo ono što su prethodna tri predsjednika uradila.

Tokom svoje predsjedničke kampanje, Trump je obećao Netanyahuu kako će priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela, a sa time se slaže i njegov čovjek na mjestu ambasadora u Izraelu. Plan izmještanja ambasade je za sada pauziran, no ukoliko se realizira dovest će SAD u protivljenje sa međunarodnom zajednicom, te nanijeti novi veliki udarac nadi za palestinskom državnošću.

Treći mit 

Izrael i SAD već decenijama smatraju iranski nuklearni program kao prijetnju. No, od 2015. godine i dogovora sa SAD-om, Iran je počeo rastavljati svoju nuklearnu tehnologiju, ustupivši 98 posto nuklearnog materijala i rastavivši reaktore. Kakvo je trenutno stanje, Iranu bi trebalo više od godine dana da sakupi dijelove za nuklearnu bombu. Uprkos tome, Trump je poznat po tome što naziva dogovor sa Teheranom lošim, te po obećanjima da će ga ukinuti. I, ako je bez nuklearnih kapaciteta, Iran je za Netanyahua prijetnja stabilnosti bliskoistočne regije. Sada, Trumpova administracija je nedavno stavila Iran „pod prismotru“ nakon testa balističkog projektila i napada na saudijski brod. Nije baš najjasnije šta znači „pod prismotrom“, no Trump i Netanyahu bi mogli naći zajedničko uporište kada je riječ o navodnoj prijetnji Irana.

Da li će današnji sastanak biti resetovanje američko-izraelskih odnosa ili će ovi mitovi i dalje postojati?

Izvor: Al Jazeera