Njemačka 2017: Ekstremna desnica u parlamentu i dugo preslagivanje vlade

Uspon AfD-a je kulminirao na izborima najvažnijim ove godine, onim za Bundestag (Arhiva)
Uspon AfD-a je kulminirao na izborima najvažnijim ove godine, onim za Bundestag (Arhiva)

Godina 2017. ostat će u Njemačkoj upamćena kao godina u kojoj je prvi put nakon Drugog svjetskog rata jedna ekstremno desna politička stranka ušla u parlament, a prekid kontinuiteta koji su donijeli parlamentarni izbori u septembru vidljiv je i u činjenici da ni tri mjeseca nakon izbora Njemačka nema novu vladu, a upitno je hoće li je i dobiti bez novih izbora.

Protekla godina već je unaprijed nosila epitet “superizborna godina”. Izbori u četiri savezne pokrajine, izbor predsjednika države te na kraju parlamentarni izbori ukazivali su na to da ova godina sigurno neće biti dosadna.

Tektonske promjene unutar SPD-a

Počelo je izborom predsjednika, koji je sa sobom donio i tektonske promjene u, po broju članova, najvećoj stranci u Njemačkoj. Nakon što se krajem prošle godine Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) uspjela izboriti za to da jedan od njenih najistaknutijih političara i do tada ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier postane kandidat za predsjednika države, bilo je jasno da će doći do promjene na vrhu SPD-a.

Tim više što je stranka, koja sebe voli nazivati i “narodnom”, na prijelazu godine u ispitivanjima javnog mnijenja uživala podršku svega oko dvadesetak posto birača.

Već krajem januara dotadašnji predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel najavio je da svoju dužnost prepušta dotadašnjem predsjedniku Evropskog parlamenta Martinu Schulzu, koji je nedugo prije toga najavio svoj povratak s evropske scene u njemačku politiku.

Schulz je na stranačkom kongresu u martu na mjesto predsjednika izabran sa 100 posto glasova, a nakon njegovog dolaska na čelo SPD-a, socijaldemokratima je naglo porasla popularnost, prenosi Hina.

U nekim trenucima SPD je u ispitivanjima čak i prestigao svog većeg partnera u koalicijskoj vladi, uniju CDU/CSU i njezinu nedodirljivu šeficu Angelu Merkel.

Početak nevolja za SPD i Schulza

No, tada su krajem maja došli drugi po redu lokalni izbori u ovoj godini, ali i najvažniji. Izbori u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, zbog činjenice da se radi o najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini s gotovo 18 miliona stanovnika, slove i kao mali parlamentarni izbori. Oni su Martinu Schulzu i njegovim socijaldemokratima donijeli prvi veliki poraz ove godine i gubitak vlasti u pokrajini koja je desecima godina važila za “utvrdu” njemačke socijaldemokratije.

SPD se nakon ovog poraza nije oporavio, što je pokazao i rezultat na parlamentarnim izborima, na kojima su socijaldemokrati, s 20,5 posto osvojenih glasova, ostvarili svoj najslabiji rezultat u poslijeratnoj historiji. Iste večeri Martin Schulz je najavio odlazak SPD-a u opoziciju, čime se situacija oko formiranja nove vlade u Njemačkoj zakomplicirala do dosad neviđenih razmjera.

Rast AfD-a

Da problem s više od milion izbjeglica koje su od 2015. na poziv Angele Merkel stigle u Njemačku nije nestao, iako su ga mediji pomalo zaboravili, pokazao je kontinuirani uspjeh desne, populističke Alternative za Njemačku (AfD) na svim pokrajinskim izborima.

Uspon je kulminirao na onim najvažnijim ove godine, izborima za Bundestag, u koji je stranka s otvoreno neprijateljskim porukama prema strancima i muslimanima ušla s 13,2 posto osvojenih glasova.

AfD pritom nije trebao učiniti ništa osim uvijek iznova ukazivati na problematiku izbjeglica. AfD-u na putu u saveznu politiku nisu naškodili čak ni otvoreni unutarstranački sukobi, koji bi ostale stranke stajale mnogo glasova.

Bundestag sa šest stranaka

Ulazak u Bundestag ponovno je pošao za rukom Liberalno-demokratskoj stranci (FDP), što je otvorilo put razgovorima o prvoj koaliciji između demokršćana, liberala i zelenih na saveznom nivou. No san o tzv. Jamajka koaliciji (nazvanoj tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene, što je ujedno i zastava ove karipske države) nije trajao dugo. Nakon nekoliko sedmica intenzivnih razgovora pokazalo se da su razlike između ovih, po programima i orijentaciji vrlo različitih, stranaka jednostavno nepremostive.

Nakon propasti pregovora o Jamajka koaliciji nije ostalo mnogo opcija: povratak SPD-a u igru oko sastavljanja koalicijske vlade ili vanredni izbori. S obzirom da ovu potonju opciju izbjegavaju svi relevantni faktori u zemlji, predsjednik Frank-Walter Steinmeier je svoje socijaldemokratske kolege uspio nagovoriti da se vrate za pregovarački stol.

Nakon mnogo unutrašnjeg otpora, SPD je ipak pristao na razgovore s Unijom CDU/CSU. No, još vrlo izražen otpor velikih dijelova SPD-a ponovnom ulasku u neželjeni brak s demokršćanima i velike razlike po mnogim pitanjima ne ulijevaju mnogo nade da će Njemačka u dogledno vrijeme imati novu vladu.

Evropski partneri s nevjericom promatraju šta se to događa u Njemačkoj, zemlji kojom već mjesecima upravlja tehnička vlada. Nestrpljenje je pogotovo primjetno u susjednoj Francuskoj, gdje je novoizabrani predsjednik Emmanuel Macron čak vršio pritisak na Martina Schulza da napokon pristane na ulazak u vladu kako bi Francuska, uz pomoć Njemačke, mogla započeti s najavljenim reformama Evropske unije.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO