Nobel za mir i borba protiv nuklearnog oružja
Nobelova nagrada za mir, jedna od najcjenjenijih Nobelovih nagrada, bit će dodijeljena u petak u 11:00 sati po lokalnom vremenu, što je uvijek prilika za prognoziranje. Ali, to je uvijek i neizvjestan posao, jer je poznat samo broj kandidata, ove godine njih 318, ali im je identitet tajna.
Nakon kolumbijskog predsjednika Juana Manuela Sanotsa, nagrađenog prošle godine za mirovne napore u svojoj zemlji, nagrada za borbu protiv atomskog naoružanja bila bi primjerena, smatraju komentatori.
“Nobelov odbor poslao bi snažnu poruku kada bi dodijelio nagradu za nuklearni sporazum s Iranom”, smatra Asle Sveen, historičar koji se bavi Nobelovom nagradom, što bi značilo da bi nagradu dobili bivši američki državni sekretar John Kerry, iranski šef diplomatije Mohammad Javad Zarif i visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
‘Simmbolične zabrane’
Sporazum sklopljen 2015. godine sa šest velesila (SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Njemačka) predviđa strog nadzor iranskih nuklearnih postrojenja kako bi se osiguralo da se koriste isključivo u civilne svrhe, a zauzvrat Teheranu nudi postupno ukidanje ekonomskih sankcija. No, američki predsjednik Donald Trump prijeti da će sporazum dovesti u pitanje, što bi moglo pogoršati napetosti.
“Budući da je u igri i Sjeverna Koreja, važno je podržati inicijative koje sprečavaju razvoj i širenje atomskog oružja”, rekao je direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla Henrik Urdal.
Alternativa bi mogla biti Međunarodna kampanja za ukidanje atomskog oružja, kako sugerira Norveško vijeće za mir. Svjetska koalicija nevladinih organizacija potakla je usvajanje historijskog sporazuma o zabrani atomskog oružja, koji su u julu potpisale 122 države, ali je simboličkog značenja, jer ga nije podržalo devet nuklearnih sila.
Među favoritima su i Visoki komesarijat za izbjeglice i, eventualno, njegov čelnik Italijan Filippo Grandi, s obzirom na to da je broj izbjeglica i prognanih koji bježe pred ratovima, nasiljem i progonima u svijetu dosegao prošle godine 65,6 miliona, što je novi rekord. UNHCR je već dobio Nobelovu nagradu dva puta – 1951. i 1981. godine.
‘Bijeli šljemovi’ i papa Franjo
Profesor na švedskom univerzitetu u Uppsali Peter Wallensteen navija za kongoanskog ljekara Denisa Mukwegea, koji se brine za žrtve seksualnog nasilja. Premda popis kandidata nije poznat, njihovi pokrovitelji, parlamentarci i ministri, bivši laureati i neki univerzitetski profesori mogu odlučiti otkriti ime svog favorita.
Pretpostavlja se tako da su sirijski “bijeli šljemovi” i papa Franjo također u igri. Druga imena koja se spominju su Američko udruženje za građanske slobode, zatočeni saudijski bloger Raef Badavi te disidentski glasovi u Rusiji (Svetlana Ganuškina i list Novaja Gazeta) i u Turskoj (dnevnik Cumhuriyet i njegov bivši direktor u egzilu Can Dundar).
Izvor: Agencije