Njemačka razjedinjena na Dan ujedinjenja

Na istoku zemlje 74 posto građana vjeruje u postojanje "nevidljive unutrašnje granice" (EPA)
Na istoku zemlje 74 posto građana vjeruje u postojanje "nevidljive unutrašnje granice" (EPA)

Dvadeset sedam godina nakon ujedinjenja gotovo dvije trećine Nijemaca ocjenjuje da taj proces nije okončan, a tri četvrtine građana na istoku zemlje drže da još postoji unutarnjemačka granica, pokazuju ispitivanja provedena povodom 3. oktobra, Dana njemačkog ujedinjenja.

U ispitivanju koje je za dnevnik Bild proveo institut INSA, 64,5 posto Nijemaca izrazilo je mišljenje da je zemlja i 27 godina nakon službenog ujedinjenja razdvojena. Na istoku zemlje 74 posto građana vjeruje u postojanje “nevidljive unutrašnje granice”.

Razlike su posebno postale očite prilikom izbora za Bundestag krajem septembra kada je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na istoku zemlje s preko 20 posto osvojenih glasova postala druga po veličini politička snaga. U saveznoj državi Saskoj AfD je posto najjača stranka s osvojenih 27 posto glasova. Na zapadu zemlje AfD je biralo oko 10 posto glasača.

Premijer Saske Stanislaw Tillich odbacio je, uprkos izbornim rezultatima, tvrdnju da je istok Njemačke desno ekstreman.

“Strahovi građana na istoku Njemačke su zbog nižih primanja i povišene stope nezaposlenosti vrlo izraženi, ali to ne znači da se svi građani s istoka mogu paušalno nazivati ekstremistima”, rekao je Tillich.

Povjerenica savezne vlade za pitanje istoka zemlje Iris Gleicke upozorila je, međutim, da je nezaposlenost na istoku od ujedinjenja drastično pala dok su istovremeno porasli realni prihodi građana. Uprkos tome je dohodak po glavi stanovnika na istoku zemlje još uvijek 27 posto niži nego na zapadu. Industrijska produktivnost na istoku manja je za čitavih 20 posto.

Privatna agencija za zapošljavanje Stepping Stone je u povodu Dana ujedinjenja navela i uočljive razlike u zaradama stručnjaka i vodećeg kadra na istoku i zapadu. U prosjeku na istoku stručnjaci u privatnom sektoru zarađuju oko 42.000, na zapadu je prosjek 57.000 eura godišnje bruto.

‘Posljednje zvono na uzbunu’

Gleicke je kao poseban problem navela drastične demografske promjene, posebno u istočnonjemačkoj provinciji gdje je i gotovo trideset godina nakon ujedinjenja mladi odlaze na zapad zemlje.

Malu Dreyer, premijerka savezne države Poranje-Falačka u kojoj se ove godine održavaju centralne svečanosti povodom Dana ujedinjenja, rekla je kako su rezultati izbora i uspjeh desnih populista “posljednje zvono na uzbunu” etabliranim strankama da se više posvete poboljšanju situacije na istoku zemlje.

“Mi možda zaboravljamo koliki su teret promjena na svojim leđima ponijeli Nijemci s istoka. Prosječni građanin zapadnog dijela zemlje te promjene nije osjetio”, rekla je Dreyer u razgovoru za javni servis Bayerische Rundfunk.

Prema istraživanju koje je proveo Slobodni univerzitet (FU) Berlin, ekonomska obnova istočnog dijela zemlje stajala je do 2014. između 1,3 i 2 biliona eura s time da se ta svota godišnje povećava za oko 100 milijardi.

Zaposlenici u Njemačkoj izdvajaju 5,5 posto dodatno od iznosa poreza na prihod za tzv. prirez solidarnosti.

Neki političari sa zapada zemlje, posebno iz područja poput Ruhrske oblasti već godinama traže da se sredstva iz prireza solidarnosti ne usmjeruju isključivo na istok zemlje nego da se raspodijele i na one dijelove zemlje u kojima je potrebna hitna obnova infrastrukture.

Izvor: Agencije


Povezane

Građani Njemačke izabrali su 19. saziv Bundestaga. Njemačka izborna komisija potvrdila je jutros da je Koalicija stranaka CDU/CSU Angele Merkel sa 33 posto glasova pobjednik parlamentarnih izbora. “Vječna kancelarka”, kako je zovu, Angela Merkel je pred četvrtim mandatom. Njeni dosadašnji koalicijski partneri, njemačka Socijaldemokratska partija (SPD), s osvojenih 20,5 posto glasova najavila je da odlazi […]

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO