Ankete: Nakon izbora Austrija skreće udesno

Kurz, kome se već mjesecima u anketama predviđa pobjeda s više od 30% glasova, ponovio je da ne isključuje n jednu opciju za koaliranje (AP)

Austrijski parlamentarni izbori, koji će biti održani u nedjelju, označit će, kako se očekuje, skretanje te države udesno i okončanje dugogodišnje vladavine velike koalicije socijaldemokrata i konzervativaca, prenose agencije.

Nekoliko dana uoči izbora Austrijska narodna stranka (ÖVP), na čijem je čelu aktuelni ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz (31), vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja s približno 33% glasova.

Za drugo mjesto bore se Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) na čelu s aktuelnim austrijskim kancelarom Christianom Kernom i desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), predvođena Heinz-Christianom Stracheom, koje, zavisno od ankete, mogu računati na podršku između 23 i 27% birača.

Za ulazak u parlament i prelazak izbornog praga bore se i stranke Zeleni, Neos (Liberali) i Lista Petera Pilza, bivšeg čelnika stranke Zelenih.

FPÖ, koji je vodeći u evropskoj nacionalističkoj porodici, cilja da uđe u vladu, manje od godinu dana od predsjedničkih izbora, kad je njen kandidat ušao u drugi krug.

Prema anketama, FPÖ ima podršku 25% birača, što je dvostruko više od rezultata njemačke desničarske partije Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na nedavnim izborima ušla u Bundestag, i još jednom ukazuje na jačanje populističkih i antiimigrantskih partija u Evropi.

Izvjesna koalicija narodnjaka i slobodnjaka

Kurz, kome se već mjesecima u anketama predviđa pobjeda s više od 30% glasova, ponovio je da ne isključuje nijednu opciju mada, kako navodi agencija AFP, nova koalicija sa SPÖ-om izgleda malo vjerovatna nakon oštrih sukoba koji su obilježili posljednje dane njihove zajedničke vladavine, koja traje od 2007. godine.

Koalicije SPÖ-ÖVP ili obrnuto vladale su Austrijom više od pola poslijeratnih godina i tada su predstavljale više od 80% izbornog tijela. Ta koalicija sačuvala je većinu za dlaku na izborima 2013. godine.

Stranka FPÖ, koju su osnovali bivši nacisti, a pridružili joj se liberali, izgradila se na osudi takve podjele vlasti.

“Sasvim je izvjesno kako će najvjerovatnija nova koaliciona vlada između narodnjaka i slobodnjaka, na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom, značiti politički zaokret udesno, i to kako na unutrašnjem, tako i na spoljnopolitičkom planu”, rekao je za Hinu Srđan Govedarica, dopisnik njemačkog javnog servisa ARD iz Beča.

Austrija, imućna država s 8,7 miliona stanovnika, jedna je od onih u Evropi koje su prihvatile najviše izbjeglica i migranata prema broju stanovnika, 1,5% za dvije godine, što je podstaklo rasprave o troškovima socijalnih davanja i kapaciteta integrisanja novodošlih migranata.

Ova država mogla bi postati trn u oku Evropske unije jer se FPÖ zalaže za približavanje s Višegradskom grupom, gdje su države kao što su Poljska i Mađarska, koje su u sukobu s Evropskom komisijom.

Izvor: Agencije