Mediji: Trump i Putin obilježit će 2017. godinu
Među deset osoba koje će najviše utjecati na Evropu u 2017. godini nalaze se novoizabrani američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, piše nezavisni evropski portal EurActiv, a na spisku je i neimenovani “čovjek u crnom”, koji predstavlja terorističku prijetnju i druge nepredvidljive događaje.
Trumpova politika, nakon što 20. januara službeno preuzme dužnost, nezavisno od toga hoće li ispuniti predizborna obećanja ili neće, mogla bi imati velik utjecaj na Evropu, piše portal.
Ekspanzivna budžetska politika u SAD-u mogla bi potaknuti poslovnu klimu u Evropskoj uniji, čija usporena ekonomija izaziva političku nestabilnost, dok bi Trumpov protekcionizam u trgovini mogao imati suprotan učinak.
Zbog Trumpovih stavova o finansiranju NATO-a i zauzimanja za bolje odnose s Rusijom, EU je počela razmatrati jačanje vlastite odbrane.
Obnova ruskog utjecaja
Za Putina EurActiv piše da igra teško razumljivu taktičku igru obnove ruskog utjecaja u svijetu.
On može biti prijatelj sa zapadnim susjedima, ali isto tako, može izazvati mnogo problema – od kontrole opskrbe plinom do pružanja podrške njihovim neprijateljima.
Otkad je 2014. godine anektirao Krim, rijetki će se u EU kladiti na njegov idući potez.
Do 31. jula evropski čelnici moraju obnoviti ili ukinuti sankcije Rusiji, uvedene zbog krize u Ukrajini, kojima se neke zemlje članice protive.
Ako Trump ublaži američke sankcije, EU će teško spriječiti neke svoje članice da blokiraju produženje sankcija.
Na spisku je i neimenovani “čovjek u crnom”.
“Taj čovjek počeo je mrziti Evropu u kojoj živi. [Oružana grupa] Islamska država Irak i Levant (ISIL), pod pritiskom u Siriji i Iraku, pokrenula je njegov bijes i potaknula ga na djelovanje kako god može.”
“Šire gledano, on može predstavljati sve nepoznate, dosad nezapamćene i nepredvidljive događaje, djela čovjeka ili prirode, koji mogu izazvati makar prolazne potrese u javnom mnijenju i poremetiti planove i prioritete Evrope u ovoj godini”, piše portal.
Afrički migranti i evropski populisti
Važnima smatra i afričke migrante, za koje piše da će možda morati dva puta promisliti prije nego što krenu put Evrope.
“Čemu se upuštati na put preko Sahare i mora samo da bi bili pritvoreni i vraćeni kući?”, pita ih.
Među najutjecajnijim osobama u 2017. godini, koje nisu poredane ni po kakvom posebnom kriteriju, nalaze se i evropski populisti – vođa poljske vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski, holandski političar Geert Wilders i Francuskinja Marine Le Pen.
Kaczynski prkosi Briselu u vezi s Ustavnim sudom i produbljuje podjele između istoka i zapada Evrope.
Unija je dala Varšavi rok do februara da se promijeni, no Kaczynski računa da će njegovi saveznici, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, uložiti veto na sankcije.
Wilders je vođa protivislamske Slobodarske stranke, koja bi po anketama mogla postati najjača u Holandskom parlamentu.
On najvjerovatnije neće uspjeti formirati vladu, ali njegova bi pobjeda mogla ohrabriti Francuze i Nijemce da glasaju za krajnju desnicu.
Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen mogla ti biti izabrana za novu francusku predsjednicu 7. maja.
Brexit i godina neizvjesnih izbora
Brexit je obilježio 2016. i dominirat će i 2017. godine.
Britanska premijerka Theresa May, koja će do kraja marta početi pregovore o razdruživanju, nalazi se stoga na ovom spisku.
Tu je i italijanski predsjednik Sergio Mattarella, koji mora uvjeriti posvađane stranke da vode zemlju pripremajući se za moguće prijevremene izbore, čiji se datum još ne zna, kao ni pravila po kojima će se odigrati.
Na spisku je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koju u septembru očekuju izbori za četvrti mandat, a izložena je velikim kritikama zbog svoje politike otvorenih vrata prema migrantima.
Neizostavan je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji prijeti da će raskinuti sporazum s EU-om o migrantima.
Izvor: Agencije