Šta Trump misli o palestinsko-izraelskom sukobu

Arapski centar je izdao studiju o mogućim smjerovima politike koju će slijediti administracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa kada je riječ o palestinsko-izraelskom sukobu.  

Studija dolazi do zaključka da stavove Trumpa – koje je iznosio sve do danas u pogledu vanjske politike – prate mnoge nejasnoće i paradoksi, uključujući i stav o izraelsko-palestinskom sukobu.

Studija pokušava dokučiti kakvu će politiku Trump voditi prema palestinsko-izraelskom sukobu kroz četiri važna pitanja, a to su: odnos s Izraelom, stav prema političkim pregovorima s Palestinom, premještanje Ambasade SAD-a u Jerusalem i doseljenička naselja. 

Odnos s Izraelom

Ne postoje informacije o posebnim i izuzetnim relacijama Trumpa s Izraelom, što je postalo jasno i tokom njegove predsjedničke kampanje. Najveći izraz naklonosti američkih Jevreja bile su zahvalnice koje je dobio od cionističkih organizacija, kao što su „Drvo života“ koju je Trumpu dodijelio Jevrejski nacionalni fond 1983. godine, zatim za učešće u obilježavanju „Dana Izraela“ u New Yorku 2004. godine, te zahvalnica američke konzervativne jevrejske organizacije početkom 2015. godine.  

Također, treba napomenuti da između Trumpa i trenutnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua postoji posebna relacija, s obzirom na to da je 2013. godine Donald Trump snimio video u kojem podstiče Izraelce da podrže Netanyahuovu kandidaturu za premijera Izraela.

Međutim, ova podrška nije pretočena u jasne političke stavove kada je riječ o podršci Izraelu i njegovoj politici, što je samo potaklo sumnje američkih Jevreja o Trumpu za vrijeme predsjedničke kampanje, iako je konstantno ponavljao „da voli Izrael“. 

Trump je izazvao gnjev američkih Jevreja kada je u decembru 2015. godine rekao da postizanje mira zavisi od toga „da li Izrael želi postići dogovor ili ne, i da li je spreman da žrtvuje neke stvari ili ne“. Izraelske sumnje u Trumpa postale su još veće kada je obećao, istog tog mjeseca, da će priznati Jerusalem kao vječni i nepodijeljeni glavni grad Izraela.

Međutim, u Trumpovim stavovima o Izraelu dolazi do velikih promjena još od marta 2016. godine, kada je održao govor na godišnjoj konferenciji Komiteta za američko-izraelske javne poslove – AIPAC u Washingtonu. Tom prilikom je izjavio da „onoga dana kada postanem predsjednik, Izrael će se prestati tretirati kao građanin drugog reda“. Također je obećao da će preseliti Ambasadu SAD-a iz Tel Aviva u Jerusalem.

U političkim izjavama koje su uslijedile, Trump je zastupao stavove izraelske ekstremne desnice, kada je potvrdio podršku Izraelu i njegovo pravo na širenje doseljeničkih naselja. 

Nakon što je izabran za predsjednika, Trump je naglasio da želi ispoštovati obećanje o premještanju Američke ambasade u Jerusalem. Donald Trump je, također, u decembru prošle godine postupio suprotno američkim običajima kada je osudio odluku administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame da se suzdrži od veta na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 2334, koja osuđuje širenje doseljeničkih naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu. 

Dva dana nakon inauguracije za predsjednika SAD-a, Trump je razgovarao telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, naglasivši tom prilikom svoju posvećenost bliskim odnosima s Izraelom i „svoju besprimjernu predanost sigurnosti ove države“. Trump je, u ovom prvom telefonskom razgovoru od dolaska u Bijelu kuću, pozvao Netanyahua da posjeti Washington početkom februara.

Politički pregovori

Prema studiji, jedno od najneizvjesnijih pitanja, kada je riječ o Trumpovom pristupu palestinsko-izraelskom sukobu, tiče se stava kojeg će administracija novog američkog predsjednika zauzeti o pregovaračkom procesu i u kom pravcu bi to trebalo da vodi, budući da su njegove izjave o ovoj temi prepune kontradikcija. 

S jedne strane, njegova administracija smatra da se „mir između Izraela i Palestinaca može postići direktnim pregovorima dvije strane“ (što odgovara stavu izraelske desnice). To znači odbacivanje bilo kakvog tutorstva, uključujući i autoritet Ujedinjenih nacija i legitimitet međunarodnih rezolucija. Međutim, s druge strane, u intervjuu za list The New York Times, nakon uspjeha ostvarenoga na izborima, Trump je izjavio da želi biti „osoba koja je postigla mir između Izraela i Palestinaca“.

Dan prije inauguracije, Trump je potvrdio da će ispuniti obećanje o premještanju Američke ambasade u Jerusalem. Nakon upozorenja američkih zvaničnika i evropskih i arapskih država saveznica da bi ovakav potez mogao voditi eskalaciji na okupiranim palestinskim teritorijama, ali i cijelom regionu, čini se da je Trumpova administracija odlučila da sačeka s ovim potezom. Glasnogovornik Bijele kuće je izjavio da je administracija još „na početku procesa donošenja odluka.“

I pored svega toga, izgleda da je Trumpova administracija ozbiljna kada se radi o pitanju premještanja Ambasade, ali uz postepene korake kako bi se ublažile reperkusije odluke.  

Iako ne postoji jasan stav američke administracije o pitanju izraelskih doseljeničkih naselja na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu, a koja su – prema zvaničnom američkom stavu – ilegalna, prvi pokazatelji ukazuju na to da ovo neće biti tačka nesporazuma između SAD-a i Izraela, kao što je to bio slučaj za vrijeme Obamine administracije.

Trump je osudio rezoluciju Vijeća sigurnosti 2334. Izraelska općina Jerusalem najavila je nastavak projekta izgradnje 550 novih stambenih jedinica u Istočnom Jerusalemu na dan Trumpove inauguracije, što je pokazatelj izraelskog povjerenja u administraciju novog američkog predsjednika.

Prema Meiru Turgemanu, zamjeniku gradonačelnika izraelske općine Jerusalem, pravila igre su se promijenila nakon dolaska Trumpa. Čak i većina desničarskih stranaka u vladajućoj koaliciji u Izraelu vrši pritisak da se naselje Ma'ale Adumim (na sjeveroistoku Jerusalema) pripoji Izraelu. To će onemogućiti uspostavljanje države Palestine sa kompaktnom teritorijom, budući da ovo mjesto spaja sjever i jug Zapadne obale.

Izvor: Al Jazeera