Odbrambene poluge Meksika protiv Trumpove politike

U sporu sa snažnim sjevernim susjedom, Meksiko je taj koji ima mnogo više za izgubiti, ali ipak, ta država raspolaže polugama kojima može da se koristi ukoliko američki predsjednik Donald Trump odluči prisiliti susjednu državu da plati gradnju zida duž zajedničke granice.
Uvoz
Meksiko je druga najveća zemlja uvoznica američke robe iza Kanade, a ispred Kine. Iako Sjedinjene Američke Države imaju trgovinski deficit od 60 milijardi dolara sa Meksikom, one južnom susjedu prodaju robu i usluge u vrijednosti koja premašuje 230 milijardi dolara na godišnjem nivou.
Radna mjesta
Šest miliona radnih mjesta u SAD-u zavisi od trgovine sa Meksikom. Najmanje 40 posto dijelova u meksičkim proizvodima izvezenih u Sjedinjene Države zapravo dolazi iz SAD-a i vraća se u tu zemlju preoblikovano.
Partnerstvo
Meksiko je bitan za nekoliko američkih država, posebno za one duž zajedničke granice. Meksiko je prva država uvoznica proizvoda iz Teksasa, Arizone i Kalifornije. Također je država koja kupuje najviše svinjetine, slatkog kukuruza i fruktoze iz SAD-a.
Izručenja
Meksiko sarađuje sa SAD-om u borbi protiv kartela droge i drugim pravosudnim pitanjima. Od 2000. do 2015. izručio je više od 900 ljudi koje je tražio SAD. Najpoznatiji je narkobos Joaquin “El Chapo” Guzman, vođa kartela Sinaloa izručen je prošle sedmice, dan prije inauguracije predsjednika Donalda Trumpa.
Deportacije
Zajednička granica duga je gotovo 3.200 kilometara i Meksiko pomaže smanjiti pritisak ilegalnih migranata koji žele da se dosele u SAD. Prošle godine u Meksiko je deportovao 165.000 stanovnika iz Srednje Amerike prije nego što su oni stigli do američke granice.
Kina
Meksiko ima dobre veze sa Kinom, državom koja godinama nastoji da poveća svoj uticaj u Latinskoj Americi, a s kojom je Trump također pogoršao odnose. Meksiko bi se mogao približiti Kini kako bi nadoknadio gubitak u poslovima sa SAD-om.
Kriza
Ako bi SAD pravio prevelik privredni pritisak na Meksiko carinjenjem meksičkih proizvoda i kažnjavanjem američkih kompanija koje ulažu u Meksiko, mogao bi pokrenuti privrednu krizu.
Masovne deportacije Meksikanaca koji sada žive u SAD-u zaoštrile bi socijalnu krizu, a u interesu je SAD-a da ima stabilno susjedstvo.
Izvor: Agencije