Historijski mirovni sporazum u Kolumbiji

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u kolumbijskom gradu Cartageni historijski mirovni sporazum, kojim je formalno završen pedesetogodišnji rat, u kojem je ubijeno gotovo četvrt miliona ljudi, prenose agencije.

Nakon četiri godine mirovnih pregovora na Kubi, Santos i Timošenko, što je ratni nadimak čelnika Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije Rodriga Londona, rukovali su se prvi put na kolumbijskom tlu, pred više stotina zvanica, i hemijskom olovkom, načinjenom od recikliranog metka, potpisali mirovni sporazum.

Uoči svečanosti, Santos je potpisivanje sporazuma nazvao “novim danom za Kolumbiju, novom etapom njene historije, historije zemlje u kojoj vlada mir”.

FARC je, sa svoje strane, objavio da “završava rat oružjem, a počinje rasprava idejama”.

Potvrda na referendumu

Da bi stupio na snagu, mirovni sporazum još trebaju na referendumu 2. oktobra potvrditi državljani Kolumbije s pravom glasa.

Prema ispitivanjima javnog mnijenja, 62 posto Kolumbijaca podržava sporazum, a 25 posto mu se protivi.

Među prisutnima na potpisivanju sporazuma bili su i generalni skretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, američki državni sekretar John Kerry, kubanski predsjednik Raul Castro i još desetak šefova država.

Kako bi pokazala podršku sporazumu, Evropska unija u ponedjeljak je skinula FARC sa svog popisa terorističkih organizacija.

Kerry je kazao da službeni Washington također razmišlja o sličnom potezu te je obećao 390 miliona dolara za Kolumbiju kako bi podržao mirovni proces.

Predstavnici dvije strane finalizirali su dogovor 24. augusta u Havani, nakon gotovo četiri godine pregovora.

Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.

U sljedećih pola godine gotovo 8.000 preostalih boraca FARC-a bit će razmješteno u 23 regije u zemlji, gdje će predati oružje, u procesu koji će nadgledati UN.

Uprkos olakšanju širom zemlje, jer su okončana krvoprolića i otmice koji su se događali zadnjih decenija, sporazum je izazvao podjele u četvrtoj po veličini južnoameričkoj ekonomiji.

FARC u Kongrersu

Neki, uključujući utjecajnog bivšeg predsjednika Alvara Uribea, ogorčeni su što sporazum dopušta pobunjenicima da uđu u Kongres a da nisu odslužili zatvorsku kaznu.

Po sporazumu, FARC će do 2018. godine imati predstavnike u Kongresu, bez prava glasa, a nakon toga, do 2026. godine, imat će deset predstavnika s pravom glasa, nezavisno o izbornim rezultatima.

U oružanom sukobu u Kolumbiji, koji je trajao od 1964. godine, učestvovalo je nekoliko pobunjeničkih grupa krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage.

U njemu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, oko 45.000 je nestalo, a 6,9 miliona je raseljeno.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO