Koji su sve problemi džamija u Berlinu?

Berlinske džamije se suočavaju sa problemom naglog porasta zakupa nekretnina u gradu (Al Jazeera)

Piše: Khaled Schmidt

Istaknuta istraživačica pitanja muslimanskih manjina u Evropi kaže da džamije u glavnom gradu Njemačke, Berlinu, ulažu ogromne napore na jačanju mirnog suživota među onima koji ih posjećuju.

U isto vrijeme, suočavaju se sa brojnim problemima koji su se intenzivirali kao rezultat priliva velikog broja izbjeglica u Njemačku još od jeseni prošle godine.     

Njemački dnevni list Berliner Zeitung objavio je intervjuu povodom njene studije o razvoju muslimanskog prisustva u Berlinu, doprinosu ovih džamija zajedničkom životu u gradu te problemima sa kojima su suočavaju tokom posljednjih dvadeset godina.

Profesorica Riem Spielhaus, koja se bavi pitanjima muslimanskih manjina u Evropi, kaže da se džamije u glavnom njemačkom gradu Berlinu suočavaju sa problemom pronalaska izvora finansiranja kako bi pokrili svoje troškove i aktivnosti.     

Spielhaus je napomenula da se berlinske džamije suočavaju sa problemom naglog porasta zakupa nekretnina u gradu. To je, u nekoliko posljednih godina, dovelo do zatvaranja jednog broja džamija zbog nemogućnosti plaćanja najamnine. Skrenula je pažnju kako je dolaskom velikog broja izbjeglica udvostručen broj posjetitelja ovih džamija što je prevazišlo kapacitete sa kojima su raspolagali njihovi prostori.  

Povećanje broja i raznolikost

Ova istraživačica pojašnjava da je velikom broju Palestinaca, koji su stigli u Berlin tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, trebalo oko deset godina kako bi osnovali svoju vlastitu džamiju u gradu u kojem dominiraju turske džamije.

Napominje da je broj džamija i prostora za obavljanje molitve u glavnom njemačkom gradu povećan sa 70, koliko ih je bilo tokom devedesetih godina, na 80 u 2006. godini, a da se trenutno taj broj popeo na 98 prostora za obavljanje molitve.

Kaže kako je u periodu od devedesetih godina pa na ovamo primjetan porast broja arapskih džamija te pojavljivanje novih zajednica koje osnivaju svoje džamije, poput bosanske i indonezijske, dok je ove godine osnovan i mesdžid za muslimane iz Afrike.

Profesorica sa njemačkog Univerziteta Erlangen ukazala je na to da sirijske izbjeglice idu u postojeće arapske džamije u Berlinu jer ne mogu osnovati džamiju za svoju zajednicu zbog nemogućnosti da plate kriju za iznajmljivanje objekta u te svrhe.

Kaže kako sirijske izbjeglice ne mogu priuštiti mjesečno između 1.000 do 3.000 eura za najam, struju i vodu koliko im treba za prostor koji bi bio dovoljan jednoj solidnoj grupi od 250 osoba. 

Razlike u vjerskoj praksi

Spielhaus kaže da zajednice u džamijama glavnog grada Njemačke pokušavaju prevazići razlike u vjerskoj praksi i jeziku onih koji ih posjećuju, te da djeluju koordinirano kroz krovne organizacije koje ih okupljaju prilikom obraćanja berlinskim lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva u ovoj pokrajini. 

Smatra da je rast negativne percepcije o islamu među građanima Berlina, naročito nakon napada 11. septembra 2001. godine, nagnao mnoge zajednice u ovom gradu da kupe vlastiti prostor za džamiju, jer je iznajmljivanje postalo isuviše komplikovano.

Ovakva neprijateljska atmosfera dovela je i do povećanja broja napada na džamije, kaže ona.

Navela je primjer napada na novu zgradu džamije Mevlana koja je spaljena, te pokušaja paljenja Sehitlik džamije i prijetećih pisama upućenih na njenu adresu 2014. godine.

Izvor: Al Jazeera 


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO