Izbori u Rusiji ispit zrelosti za Putina

Prvi izbori u Rusiji koji će se održati u skladu s novim izbornim sistemom (EPA)

Rusi izlaze u nedjelju na parlamentarne izbore u jeku ekonomske krize koja im je smanjila životni standard, ali se uprkos tome očekuje pobjeda stranka koje podržavaju trenutnu vlast, a građani bi svoje nezadovoljstvo mogli iskazati jedino slabim odazivom.

Radi se o prvim parlamentarnim izborima u zemlji otkako je Rusija pripojila Krim i iako vjerojatno neće poljuljati vlast predsjednika Vladimir Putina, mogli bi biti test za njegovu vladajuću stranku Jedinstvenu Rusiju, tvrde analitičari.

Građani s pravom glasa birat će 450 zastupnika donjeg doma parlamenta, Državne dume. Također će birati i neke važne regionalne lidere kao npr. u Čečeniji gdje će Ramzan Kadirov, Putinov čovjek koji je na vlasti 10 godina, biti na svom prvom testu popularnosti.

To su također prvi izbori koji će se održati u skladu s novim izbornim sistemom. Razmjerni sistem zamijenit će mješoviti tako da će se pola od 450 zastupnika birati putem stranačkih lista, a druga polovina direktno.

Podrška vladajućoj stranci u padu

Taj  izborni zakon stupio je na snagu 2014. godine.

Posljednja ispitivanja javnog mišljenja pokazuju smanjenje podrške Jedinstvenoj Rusiji koja dominira Dumom od 2003. godine.

Najveći nezavisni ruski institut za ispitivanje javnog mnijenja Levada centar izazvao je uzbunu ovoga mjeseca kada je objavio rezultate ankete koji su pokazali da je podrška vladajućoj stranci posljednjih sedmica pala s 39 na 31 posto.

Nekoliko dana kasnije Levada centar se našao na udaru ruske Vlade koja ga je stavila na crnu listu proglasivši ga “stranim agentom”, što je etiketa koja se daje nevladinim organizacijama koje primaju finansijska sredstva iz inostranstva, a uključene su u političke aktivnosti.

Kremlj će se na ovim izborima suočiti s više izazova nego prije pet godina. Ruska privreda je u recesiji od kraja 2014. Životni standard građana jako je pao što je dovelo do manjih protesta diljem zemlje.

“Birači su pomalo umorni od vladajuće stranke i nezadovoljni zbog nedavnih gafova čelnika stranke, premijera Dmitrija Medvedeva”, rekao je politički analitičar Mihail Troitcki za agenciju dpa.

Ekonomska kriza, najduža otkako je Vladimir Putin na vlasti od 2000. godine, pogodila je nižu i srednju klasu.

Medvedev je suočen s kritikama posljednjih sedmica zbog izjava da Vlada nema dovoljno novaca za povećanje malih penzija dok se zemlja nalazi u ekonomskoj krizi.

Ruska valuta, rublja, izgubila je više od 50 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u posljednje dvije godine, tako da su porasle cijene proizvoda iz uvoza.

Ekonomski problemi vjerojatno će više utjecati na odluku birača od pitanja vanjske politike, kao što su sukobi u Ukrajini i Siriji.

“Domaća pitanja i zabrinutost utjecat će na izbore. Očekuje se da će podrška Jedinstvenoj Rusiji biti ispod 50 posto”, rekao je za dpa analitičar Vladimir Frolov.

Rusija ima četiri velike političke stranke i očekuje se da će sve one ostati zastupljene u Dumi.

Međutim, jedna od njih – socijaldemokratska stranka Pravedna Rusija “razočarala je mnoge svoje pristalice i vjerojatno će pretrpjeti gubitke”, smatra Mihail Troitcki koji je nazvao tu stranku “lažnom opozicijom” i potvrdio da je njena svrha stvoriti iluziju ravnoteže u parlamentu.

“Ako Pravedna Rusija izgubi, stranka Jabloko lijevog centra ima malu mogućnost za osvajanja mjesta u Dumi“, kaže Frolov.

Glavna misija Kremlja izbjegavanje protesta

Frolov ističe da Jabloko ima vrlo male šanse, a da bi to Kremlju bio pravi “poklon“, kao pokazni primjer da su izbori slobodni i pošteni.

Druge dvije velike stranke su Komunistička partija i Liberalna demokratska stranka Rusije (LDPR), čiji su članovi u stvari krajnje desničarski nacionalisti.

Očekuje se da će obje stranke i dalje biti zastupljene u parlamentu.

Uprkos mogućnosti malih promjena u sastavu novog saziva Dume, Putin i dalje ima veliku podršku javnosti.

Levada centar je objavio prošli mjesec anketu koja je pokazala da 78 posto Rusa smatra Putina dobrim čelnikom.

Ta se brojka se 2013. kretala oko 60 posto, a njen uspon je počeo nakon ruskog pripajanja Krima 2014.

Poučen iskustvom posljednjih parlamentarnih izbora 2011. koje su zasjenile tvrdnje o namještanju izbora i posljedični masovni protesti, glavna misija Kremlja je izbjegavanje protesta pa je stoga poduzeo određene mjere kako bi to ovoga puta spriječio.

Tako je Putin u martu zamijenio skandalom okaljanog čelnika centralne izborne komisije Vladimira Čurova uglednom zaštitnicom ljudskih prava Ellom Pamfilovom, bivšom pravobraniteljicom.

Ona je nedavno izjavila da je u pet mjeseci, koliko je na čelu komisije, poduzet “niz preventivnih mjera” protiv mogućih nepravilnosti tokom predizborne kampanje.

Upozorila je stranačke dužnosnike i birokrate da ne vrše pritisak na birače i ne miješaju se u rad promatrača zaprijetivši zatvorskim kaznama.

Kritičari: Izbori neće biti pošteni

Pojačana je i borba protiv korupcije i posljednjih dana bilo je hapšenja viskopozicioniranih osoba.

Početkom septembra uhapšen je šef odjela MUP-a za borbu protiv korupcije Dmitrij Zaharčenko kod kojega je pronađeno 140 miliona američkih dolara gotovine.

Troicki je upozorio da su protesti nalik na one nakon izbora 2011. mogući ako ne bude izabranih zastupnika iz redova “prave opozicije”.

Broj stranaka koje se takmiče na izborima porastao je sa samo sedam, koliko ih je bilo prije pet godina na 74, a izborni prag je smanjen sa sedam na pet posto.

Međutim, kritičari kažu da su ta poboljšanja samo kozmetička i da izbori neće biti pošteni.

Govore i da će promjena izbornog sistema vjerojatno ići u prilog Jedinstvenoj Rusiji.

“Novi izborni sistem koristi strankama koje imaju snažne pojedince koji mogu biti uspješni u pojedinim jedinicama, kao i onima koje imaju disciplinirane, savezno organizirane strukture”, rekla je profesorica sa Univerziteta u Minhenu Petra Syikov za DW.

Politička slika u Rusiji nakon ovih izbora vjerojatno se neće jako promijeniti budući da je domoljublje u porastu nakon pripajanja Krima, mediji su gotovo u potpunosti pod kontrolom vlasti, ozbiljna opozicija ne postoji, a tu je i apatija birača.

U svakom slučaju, ovi će izbori pokazati mogu li potezi Kremlja dati Putinu još deset godina vlasti.

Izvor: Agencije