Samit u Bratislavi: Ponuditi viziju atraktivne EU
Čelnici zemalja članica Europske unije okupili su se u Bratislavi kako bi razgovarali o budućnosti tog saveza bez Velike Britanije, te su usvojili zajedničku deklaraciju i odredili prioritete djelovanja.
Definirali su političku odlučnost i korake na područjima migracija, sigurnosti te ekonomske i socijalne stabilnosti.
U deklaraciji stoji da su se lideri obvezali u mjesecima koji slijede građanima ponuditi viziju atraktivne EU kojoj mogu vjerovati i koju mogu podržati.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk prenio je kako su se europski lideri složili da EU nije savršena, ali je “najbolje što imaju kako bi se uhvatili u koštac s problemima.
Istovremeno, pozvao je čelnike Unije da budu iskreni jedni prema drugima i detaljno razgovaraju o unutarnjim i vanjskim izazovima s kojima se suočava EU, uključujući i izbjegličku krizu, terorizam i zaštitu vanjskih granica.
“Europa je u kritičnoj situaciji poslije referenduma u Britaniji, ali i zbog drugih teškoća koje imamo, no moramo se zajednički dogovoriti o radnom planu kako bismo mogli razmotriti niz pitanja do 60. godišnjice ugovora iz Rima”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel po završetku sastanka.
“Nakon Brexita i zbog brojnih drugih izazova povezanih s tim, vrlo je važno da se sastanemo i da budemo jako iskreni jedni s drugima. Ovih 27 premijera i predsjednika država će imati vrlo iskrene razgovore i diskusije o trenutnom stanju u kojem se nalazi Europska unija. Pored toga, svi želimo pokazati zajedništvo i želimo pokazati da je ovo jedan jedinstven projekt koji se treba nastaviti”, napomenuo je slovački premijer Robert Fico.
Neslaganje iz centralne Evrope
Prethodna je dva tjedna Donald Tusk obavio brojne konzultacije sa čelnicima zemalja Unije, a uoči summita u Bratislavi, pri čemu su mu u fokusu bili sigurnost granica, borba protiv terorizma i ublažavanje nekih učinaka globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost.
To su područja oko kojih će se 27-orica lakše dogovoriti dok će rješavanje izbjegličke krize, odnosno dogovor o podjeli tereta prijema izbjeglica, vjerojatno i dalje biti kamen spoticanja i teško da će doći do većeg približavanja stajališta istočnih i zapadnih zemalja.
Višegradske zemlje, kojima pripada i domaćin summita – Slovačka, snažno se protive mogućim kaznama zbog toga što ne žele primiti izbjeglice u svoje zemlje. Budimpešta je jasno odbila okvir kvota, a njezin premijer Viktor Orban sazvao je i referendum za 2. listopada o relokacijskom planu po kojem bi Mađarska trebala primiti oko 1.300 izbjeglica.
Međutim, neki analitičari tvrde da ni višegradska četvorka, koju uz Slovačku i Mađarsku čine Češka i Poljska, nije ujedinjena fronta.
Juncker pokušao ublažiti podjele
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru o stanju Unije pokušao je ublažiti podjele, rekavši da “solidarnost mora dolaziti iz srca”, a ne može biti nametnuta.
Znači li ta izjava zaokret u političkom smjeru, još je rano za reći, smatraju analitičari. Juncker je rekao da sljedećih 12 mjeseci smatra presudnim za ponovno ujedinjenje Unije.
Summit u Bratislavi trebao bi označiti početak procesa dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.
“Ako želimo prevladati tragične podjele između istoka i zapada koje su se pojavile posljednjih mjeseci, ako želimo pokazati da možemo brzo i odlučno djelovati u pitanjima koja su važna i ako želimo svijetu pokazati da je Europa i dalje sila sposobna zajednički djelovati, moramo odmah krenuti na posao”, rekao je Juncker.
Ono čega se neki boje, navode agencije, jest činjenica da do pravih odluka o budućnosti bloka neće doći dok su Francuska i Njemačka zaokupljene izborima 2017. godine, te da je politička realnost da će EU biti nesposobna redefinirati svoju misiju prije 2018. ili 2019. godine.
Izvor: Al Jazeera i agencije