EU bez hrvatskih uslova Srbiji

EU očekuje da se u Srbiji u potpunosti poštuje pravo na slobodu izražavanja i nezavsinosti medija (AFP)

Usvojena zajednička pregovaračka pozicija Evropske unije u pregovorima sa Srbijom za poglavlje 23 ne sadrži uslove koje je Hrvatska tražila, javlja Tanjug.

U tekstu zajedničke pregovaračke pozicije EU-a stoji da Unija ohrabruje Srbiju da nastavi procese usklađivanja sa evropskim kriterijima, kao i da, i prije ulaska u članstvo, razvija svoju politiku i njene instrumente kako bi bili što približni onima EU-a.

Od Srbije se očekuje da redovno podnosi izvještaje o napretku reformi u pravosuđu, ali i da do kraja 2018. godine iznese procjenu direktnog utjecaja rezultata reformskog procesa u toj oblasti.

Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa Unije, navodi da je Srbija već počela pripreme za izmjenu Ustava, planiranu za 2017. godinu, imajući u vidu preporuke Venecijanske komisije i evropske standarde.

“Očekuje se da će te izmjene donijeti osnovu za budući transparentni i objektivni sistem izbora sudija i tužilaca, ali i ocjenjivanja njihovog rada“, navodi se u tekstu.

Ratni zločini moraju biti procesuirani

Kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, uslov na kome je Hrvatska više od tri mjeseca insistirala, EU ne zahtijeva od Srbije ukidanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji.

Kako se navodi u tekstu usvojene pregovaračke pozicije EU, od Srbije se očekuje temeljna regionalna saradnja i dobri međususjedski odnosi prilikom rješavanja ratnih zločina, uključujući izbjegavanje sukoba nadležnosti.

“Ratni zločini moraju biti procesuirani bez diskriminacije”, navodi se u tekstu u koji je Tanjug imao uvid.

Istovremeno, od Srbije se očekuje konstruktivna saradnja sa susjednim državama u radu na lociranju i identifikaciji sudbine nestalih osoba.

U tekstu se naglašava da Srbija mora da osigura efikasne i snažne institucionalne kapacitete koji bi se bavili primjenom i nadgledanjem antikorupcionih mjera.

Naglašava se da efikasna borba protiv korupcije predstavlja važan izazov u Srbiji, a država se, između ostalog, poziva da ubrza izmjene i primjenu zakona koji se odnosi na rad Agencije za borbu protiv korupcije.

Pitanja koja se posebno izdvajaju u evropskoj pregovaračkoj poziciji za poglavlje 23, a odnose se na borbu protiv korupcije, tiču se izmjene zakona o finansiranju političkih stranaka u Srbiji, kao i suzbijanja korupcije u posebno ”osjetljivim oblastima”, kao što su zdravstvo, carina, lokalna vlast, obrazovanje, procesi privatizacije i policija.

Zaštita manjina

U dijelu pregovaračke pozicije koji se odnosi na osnovna prava navodi se da postoje izvjesni nedostaci u primjeni zaštite osnovnih prava koja su garantirana, kako Ustavom Srbije, tako i mnogobrojnim međunarodnim konvencijama koje je Srbija potpisala.

EU očekuje da se u potpunosti poštuje pravo na slobodu izražavanja i nezavisnosti medija, uključujući tu i fizičku sigurnost novinara, navodeći to kao ključni indikator spremnosti Srbije da postane članica EU-a.

Kada je riječ o pravima manjina, EU poziva Srbiju da u potpunosti primjeni svoj Akcioni plan za poglavlje 23, posebno dio koji se odnosi na zaštitu nacionalnih manjina širom Srbije, uključujući tu efikasnu zastupljenost nacionalnih manjina u izbornim procesima, njihovu zastupljenost u javnim službama, pravo na upotrebu jezika nacionalnih manjima kako u obrazovanju, tako i u medijima i religijskim službama, podršku međuetničkom dijalogu, ali i osudu govora mržnje.

Hrvatska već odavno zahtijeva od Srbije da stavi van snage zakon univerzalne jurisdikcije iz 2003. godine po kome Srbija smije da sudi za ratne zločine i građanima koji nisu njeni državljani i za zločine koji nisu počinjeni na njenoj teritoriji.

Ta zemlja već duže vrijeme koči Srbiju u otvaranju poglavlja 23 u pregovorima sa EU.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO