Kalin: Turska nije donijela konačnu odluku o smrtnoj kazni

Razgovarala: Nataša Kovačev

Ibrahim Kalin je glasnogovornik predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana. U trenutku kada Turska prolazi kroz krizu izazvanu nedavnim pokušajem vojnog udara, a koja se ne ogleda samo kroz unutrašnja previranja, nego i kroz pritiske koji dolaze svana, Kalin je jedna od najtraženijih ličnosti kada su u pitanju mediji.

Kalin je u ponedjeljak navečer dao ekskluzivni intervju reporterki Al Jazeere Balkans, koja izvještava iz Ankare.

On je kazao kako se cijela turska nacija ujedinila 15. jula kada je propao pokušaj vojnog udara.  

“Mislim da je to nevjerovatan pokazatelj posvećenosti demokratiji i vladavini zakona, građanskim slobodama u ovoj zemlji”, rekao je.

  • Zbog čega onda na sastanku predsednika Turske sa liderima parlamentarnih stranaka nije bilo predstavnika HDP-a (opozicione, prokurdske stranke)?

– Glavni razlog je naravno pozicija koju HDP zauzima po pitanju terorizma Kurdske radničke partije (PKK). Upravo smo prošli krvav pokušaj vojnog udara koji jest bio teroristički čin. Svi su to osudili, uključujući HDP. Ali nažalost, prije pokušaja vojnog udara, ali i nakon toga, HDP nije zauzeo principijelan stav kojim odbacuju terorizam PKK. Očigledno je da to stvara mnogo nelagode  u našem društvu. Ako hoćete da se borite protiv terorizma, onda se morate boriti protiv svih njegovih oblika, bilo da iza njega stoji PKK, ISIL ili ova grupa, Gulenisti koji su izrežirali ovaj pokušaj vojnog udara.

  • Gospodine Kalin, dokle ste stigli s istragom o neuspelom vojnom udaru 15. jula? Kakve ste dokaze prikupili?

– Svi dokazi koje smo do sada prikupili, zvanična svjedočenja, svjedočenja na sudu ključnih ljudi u vojsci, uključujući prvog čovjeka vojske Hulusija Akara, sve upućuje na Fethullaha Gulena kao glavnog osumnjičenog koji stoji iza pokušaja vojnog udara. Njegovi sljedbenici unutar vojske, mala grupa, ali vrlo smrtonosna, izvela je ovaj udar. Glavni saradnik šefa Oružanih snaga priznao je da je član Gulenove grupe.

Te noći se dogodio još jedan dramatičan incident kada su prvog čovjeka Oružanih snaga uzeli za taoca. Kada su shvatili da ga neće moći ubijediti da nastavi sa vojnim udarom, jedan od generala pučista ponudio mu je da razgovara sa Fethullahom Gulenom, vjerujući da će Gulen uspjeti da ga ubijedi. Ima još dokaza koje smo do sad prikupili, na primjer neke molitvene predmete koje je Gulen potpisao. Kako prikupljamo nove dokaze, postaje jasnije da on stoji iza ovoga. Te su noći turski građani pokazali otpor vrijedan divljenja. Izgubili smo više od 240 ljudi te noći, većinom civila, ali i pripadnika sigurnosnih snaga. Svi su ostavili po strani svoje političke razlike i izašli na ulice. I sada naravno svi zahtijevaju od Vlade i predsjednika i političkih stranaka da se preduzmu neophodne mjere kako se takve infiltracije u državne institucije, bilo da je riječ o vojsci, policiji, pravosuđu..ne bi ponovo dogodile.

  • Da li je to razlog što ste tolike hiljade ljudi suspendovali, otpustili, priveli?

– Nakon pokušaja vojnog udara morali smo preduzeti određene mjere kako se to ne bi ponovilo. Prije udara, započeli smo proces identifikacije Gulenovih sljedbenika unutar turske države i administracije kako bismo ih se riješili. U protekle dvije ili tri godine Gulenisti su kršili zakone ove drzave, falsifikovali dokaze kako bi vodili kampanje kontra svojih protivnika. Prosljeđivali su zvanične dokumente medijima, prisluškivali ljude bez sudskih naloga. Sve je to postalo jasno u protekle dvije ili tri godine i naš predsjednik je pozivao na borbu protiv onoga što naziva “paralelnom strukturom”. To znači da su Gulenisti namjeravali da stvore paralelnu državu tako što su se infiltrirali u državne institucije. Sa jedne strane imate, na primjer, zvaničnike Ministarstva unutrašnjih poslova, ali u stvarnosti imate drugi kadar – Guleniste u tom ministarstvu, ili u pravosuđu na primjer. Svi oni rade taj posao iz sjene.
Dakle, već neko vrijeme radimo na tome da se tih ljudi riješimo.

  • Kako možete biti sigurni u to? Razgovarali smo sa nekima od suspendovanih koji kažu da nemaju nikakve veze sa Gulenovim pokretom i da su udaljeni s posla bez ikakvog objašnjenja, bez istrage i bez ijednog postavljenog pitanja. Možete li reći da je taj proces legalan?

– Na snazi je vanredno stanje i moramo biti posebno oprezni kako bismo identifikovali te ljude, njihove saradnike, kolaboracioniste, uspavane ćelije u državi. Postoje tri grupe: jedna u kojoj su svi oni koji su direktno učestvovali u pokušaju vojnog udara, koji su izdavali naređenja, letjeli u F-16 avionima, helikoprlterima i koji su pucali na ljude na ulici. To su uglavnom vojnici na različitim položajima. Oni su identifikovani i većina je uhapšena. Druga grupa su ljudi koji su učestvovali u udaru, ponovo su to većinom pripadnici snaga sigurnosti i pravosudđa. Oni su pritvoreni i podvrgnuti ispitivanju. A tu je i treća grupa – ljudi pri Ministarstvu obrazovanja i drugim državnim institucijama koji su osumnjičeni da su članovi Gulenove grupe. I oni se provjeravaju. Ako ne budu pronadđene veze, naravno da će biti oslobođeni sumnje i biće vraćeni na posao. Ali, ako otkrijemo da su povezani sa tom grupom, da su pomagali u organizaciji vojnog udara, ili su bili spremni da ga podrže u slučaju da uspije, naravno da će biti izbačeni sa svojih položaja. To sad zavisi od tužilaštva. Oni prikupljaju svjedočenja i dokaze. Tim od 70 tužilaca radi na tome. Sve što uradimo bit će u skladu sa zakonom. Ne želimo da nevini ljudi ispaštaju zbog ovog procesa. Tek smo se izborili sa udarom koji je bio nelegalan i želimo da zaštitimo svoje građane. Vladavina zakona i pažnja sa kojom će tužioci ove slučajeve pratiti su ključni da sve protekne bez problema.

  • Amnesty International je izdao saopštenje u kojem kaže da je prikupio kredibilne dokaze da su pritvorenici mučeni, prebijani, čak i silovani. Možemo li dobiti komentar?

– Mi se protivimo mučenju i svakom lošem postupanju prema pojedincima. Ako postoje takvi slučajevi, bit će temeljno ispitani. Jutros sam razgovarao sa ministrom pravde i on te navode provjerava.

  • Da li je Turska spremna da nezavisnim kontrolorima dopusti da obiđu te pritvorne centre?

– Zašto? Kad su se događali vojni udari u drugim zemljama, jeste li imali vanjskih kontrolora? Mi imamo pravni sistem u ovoj državi, imamo tužioce i jasno je šta se dogodilo. Imali smo krvavi pokušaj vojnog udara, stotine ljudi su poginule, još stotine su ranjene. Jasno je.

Ponekad nam je teško da razumijemo kako neko može osuđivati vojni udar, a da pritom ne spominje one koji su odgovorni. Ili osuđuju udar, ali kada dođemo do kažnjavanja odgovornih, odmah stiže reakcija. Neko je ovo isplanirao, sproveo u djelo i ubio ljude na ulici. Naravno da će pojedinci odgovarati za to.

  • Tražili ste od SAD-a izručenje Fethullaha Gulena kako bi odgovarao za ono za sta ga sumnjičite – pokušaj vojnog udara. Dokle je taj proces stigao?

– Tek je na početku. Prije 15. jula, protiv Fethullaha Gulena su postojala četiri slučaja na sudu. Poslali smo sve te dokumente američkim vlastima i sada ih razmatraju. Prve dokaze o pokušaju vojnog udara od 15. jula smo im također poslali elektronskim putem. Sada kako se istraga nastavlja i kako prikupljamo nove dokaze, oni će svi biti prikupljeni i poslati američkim vlastima.

Naravno, razumijemo da postoji pravni postupak u SAD-u i postoji pravni postupak u Turskoj. Mi očekujemo da će na kraju tog procesa gospodin Gulen biti izručen Turskoj, jer prema mišljenju svih pravnih stručnjaka, postoji dovoljno pravnog osnova za njegovo izručenje. 

Sporazum o izručenju kriminalaca između SAD-a i Turske već pruža pravni okvir za taj proces.

  • Šta ako se to ne dogodi?

– Ne želim o tome da spekulišem trenutno. Imamo dobru saradnju sa američkim vlastima na tom polju.

  • Čuli smo ministra spoljnih poslova Turske koji kaže da bi to moglo narušiti odnose između dve zemlje.

– Sročit ću to ovako: najprije, taj čovjek koji stoji iza pokušaja vojnog udara i koji upravlja ovim kriminalnim carstvom iz svoje vile u Pennsylvaniji, nije čak ni američki građanin. On je turski državljanin. Zašto bi se Sjedinjene Države uopće opterećivale? Zašto bi dopustile da taj čovjek postane problem u bilateralnim odnosima između Turske i SAD-a? Imamo vrlo dobre odnose, od koalicije za borbu protiv ISIL-a, sigurnosne saradnje, trgovinskih odnosa i mnogih drugih pitanja. Blisko sarađujemo sa našim američkim prijateljima i zašto bi sad ovo bio problem?

  • Nakon pokušaja vojnog udara, ponovno uvođenje smrtne kazne postalo je velika tema u Turskoj. Jesu li konkretni koraci već preduzeti?

– To je pitanje koje se razmatra trenutno u javnim debatama. Morate razumjeti da su emocije javnosti sada jako izražene. Mnogi su izgubili bliske prijatelje. I ja sam izgubio bliskog prijatelja zajedno sa njegovim 16-godišnjim sinom na mostu preko Bosfora u Istanbulu. Dakle, ljudi hoće pravdu i zadovoljenje. Naravno, o tome će se raspravljati u Parlamentu.

Bitno je da razumijete da se ta grupa predstavlja kao mirovni edukator koji zagovara dijalog, ali uvijek je imala svoju mračnu stranu. Vrlo su tajanstveni kad je riječ o njihovim stvarnim poslovima. To je vrlo jasno u Turskoj, ali ta grupa ima i brojne škole i fondacije, asocijacije u drugim državama, uključujući Balkan.Predstavljaju se kao obrazovni i humanitarni radnici, ali oni koji ih bolje poznaji znaju da je to opasna grupa.

  • Kako to možete tvrditi ako, na primer, u tim zemljama nikada nisu pravili probleme?

– Kako znate da nisu? To je način na koji funkcionišu.

  • A kako Vi znate da jesu?

– Znamo šta su uradili ovdje i nema garancije da to isto neće uraditi i u drugim državama. Tamo koriste sistem kako bi regrutovali nove članove, prikupili novac i zbog toga ljudi na Balkanu moraju biti vrlo pažljivi.

  • Da se za kraj vratimo eventualnom uvođenju smrtne kazne. Čuli ste šta je predsednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker danas rekao – ako vratite smrtnu kaznu, nema više pregovora sa Evropskom unijom.

– Kao što sam rekao – još nije donijeta nikakva konačna odluka po pitanju smrtne kazne. O tome će odlučivati Parlament. Pričat ćemo o tome kada to postane realnost. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Moskva aktivno radi na uljepšavanju zvanične slike rusko-turske krize nastale nakon obaranja ruskog bombardera.

opinion by Julia Petrovskaja
Published On 25 Jul 2016
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO