Pravne prepreke izručenju Gulena Turskoj

Turski zahtjev za izručenje imama Fethullaha Gulena iz Sjedinjenih Američkih Država mogao bi se suočiti s brojnim pravnim i političkim preprekama.

Takav zahtjev morali bi revidirati pravnici u State Departmentu i Ministarstvu pravde, kako bi ocijenili da li je navedeno krivično djelo protivzakonito u obje države i da li se na njega odnosi sporazum o ekstradiciji koji su potpisale Turska i SAD, javlja Reuters.

Zahtjev za izručenje Gulena, kojeg Turska optužuje za propali pokušaj vojnog udara, zatim bi bio predat sudiji, koji bi odlučio da li postoji vjerovatnoća da je krivično djelo počinjeno te da ga je počinio optuženi.

Ukoliko bi sudija odobrio takav zahtjev, onda bi ga trebao odobriti državni sekretar John Kerry, koji može uzeti u obzir i faktore koji nisu pravne prirode, poput humanitarnih okolnosti.

Krivično djelo protiv šefa države

Sporazum o ekstradiciji, koji su 1981. godine potpisale Turska i SAD, odnosi se na krivična djela koja su kažnjiva u obje države zatvorskom kaznom dužom od godinu dana.

Ne odnosi se na krivična djela “političke prirode”, iako pokriva “bilo koje krivično djelo koje je počinjeno ili planirano protiv šefa države ili šefa vlade”.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan razgovarao je u utorak navečer s američkim predsjednikom Barackom Obamom o izručenju Gulena.

Earnest je kazao da je Vlada Turske elektronskim putem poslala Vladi SAD-a dokumente vezane za taj slučaj i da ih američki zvaničnici sada analiziraju.

Kazao je da će svaki zahtjev za izručenje Gulena, kada bude zaprimljen, biti analiziran pod uslovima sporazuma između dvije države.

Earnest je dodao kao se dokumenti koje je dostavila Turska ne mogu opisati kao zahtjev za izručenje, javlja Reuters.

Zamjenik državnog sekretara SAD-a Tony Blinken susreo se s turskim ambasadorom u toj državi, a razgovarali su o mogućem zahtjevu za izručenje i drugim pitanjima.

Gulen je ranije ove sedmice izjavio da bi poštovao moguću presudu američkih vlasti o izručenju Turskoj, ali je dodao i da je turski predsjednik sam organizirao puč.

Optužbe za pokušaj vojnog udara

“Nisam posebno zabrinut zbog zahtjeva za izručenje”, rekao je Gulen, koji živi u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji.

Erdogan je u subotu, na skupu u Istanbulu, poručio “američkim prijateljima da kada predaju tog glavnog teroristu iz Pennsylvanije sve će biti gotovo i jasno”.

“Kao naš prijatelj i partner, Amerika mora predati određenu osobu iz Pennsylvanije”, rekao je Erdogan.

Izabrana turska vlast optužuje Gulena i njegov pokret FETO (poznatiji kao Hizmet) da su u državi, u više institucija, uspostavili “paralelne strukture“ te da su namjeravali preuzeti vlast u Turskoj.

Hizmet je u je više od 100 država osnovao škole, domove, univerzitete, izdavačke kuće i humanitarne organizacije.

Hizmet je u prošlosti blisko sarađivao s Partijom pravde i razvoja u provođenju demokratskih reformi i borbi protiv turske vojske, koja se miješala u vođenje državne politike.

Raskol 2013. godine

Do raskola je došlo 2013. godine, kada je turska policija otkrila da su sljedbenici Gulenovog pokreta prisluškivali ured predsjednika Erdogana, koji je tada bio premijer.

Ubrzo je otkrivena mreža sljedbenika Hizmeta u državnim institucijama, pravosuđu i policiji, koji su, prema navodima turskih vlasti, radili po uputama Gulena, u cilju formiranja takozvane paralelne države, a koja bi upravljala Turskom.

Od tada je krenuo otvoreni sukob.

Pokret Hizmet nalazi se na turskoj državnoj listi terorističkih organizacija.

Izvor: Agencije