Izbori na Islandu za povratak povjerenja

Islanđani u subotu izlaze na predsjedničke izbore, koji bi trebali biti prva faza obnove povjerenja u politički establišment uzdrman objavom Panamskih dokumenata.

Island, mirna zemlja poznata po krajoliku koji oduzima dah, postala je svjetska vijest u aprilu, kada je premijer Sigmundur Gunnlaugsson, pod pritiskom masovnih uličnih protesta, podnio ostavku nakon što je u Panamskim dokumentima otkriveno kako su on i njegova supruga imali off-shore račune.

Mnogo važniji parlamentarni izbori, koje su demonstranti htjeli odmah, bit će na jesen, a Islanđani će u međuvremenu u jednom krugu glasanja izabrati predsjednika države.

Islandski predsjednički izbori, stješnjeni između britanskog referenduma i španskih općih izbora u nedjelju, sigurno zbog toga neće dobiti veliku pažnju međunarodne javnosti.

A i uloga predsjednika uglavnom je protokolarna.

Historičar favorit

Devet kandidata takmiči se za dužnost koju je 20 godina, pet punih uzastopnih mandata, vršio 73-godišnji Olafur Ragnar Grimsson.

Iako broj mandata nije ograničen, Grimsson se odlučio povući u penziju.

Najveći favorit je 47-godišnji historičar Gudni Johannesson, koji se takmiči kao neovisni kandidat.

Islanđani ga uglavnom poznaju kao komentatora političkih zbivanja.

Prema posljednjim anketama, Johannesson dobija približno 50 posto glasova, odnosno 35 posto više od najbližeg protivkandidata Davida Oddssona (68), bivšeg premijera konzervativne vlade (1991-2004) i guvernera centralne banke (2005-09).

Oddssonu nikako ne ide naruku što ga se neizbježno poistovjećuje s finansijskom propašću velikih banaka i finansijskoj krizi 2008. godine.

Profesor Johannesson obećava modernizaciju političkog života, tvrdi kako će osigurati da vlada bolje razumije želje birača i predlaže uvođenje narodnih referenduma, poput onih u Švicarskoj.

Oddson, uprkos agresivnoj kampanji, ne uspijeva smanjiti razliku pred izbornim favoritom.

“Mislim da je on budućnost, ima jasnu viziju šta bi predsjednik trebao raditi i vjerujem mu. Oddsson je prošlost”, kratko je objasnila biračica Anna Sigurdardottir.

Mediji za selektora Lagerbacka

Islandski predsjednik ne bi smio zauzimati pozicije nijedne stranke, trebao bi biti neovisan od bilo kakvih utjecaja (političkih, ekonomskih, društvenih, medijiskih), biti garant Ustava i nacionalnog jedinstva.

Dok čeka na evidentnu pobjedu, Johannesson je smiren.

“Uvijek sam bio zahvalan na velikoj podršci koju dobivam, ali kao ljubitelj sporta, znam da utakmica nije završena do posljednjeg sudijinog zvižduka”, rekao je.

U skladu s tim, islandski se mediji šale kako bi za predsjednika lakoćom bio izabran selektor islandske nogometne reprezentacije Lars Lagerback, koji je zemlju od 330.000 stanovnika odveo u drugi krug takmičenja na Evropskom prvenstvu u Francuskoj.

Izvor: Agencije