Grčki parlament izglasao penzione reforme

Grčki parlament je tijesnom većinom podržao vladin prijedlog mirovinske reforme u sklopu mjera koje Grčkoj propisuju vjerovnici, Europska unija i Međunarodni monetarni fond.

Za zakon o mirovinskom sustavu, kojim se predviđa povećanje doprinosa za mirovinu i uvođenje poreza, glasala su u noći s nedjelje na ponedjeljak 153 zastupnika vladajuće koalicije predvođene Syrizom, od 296 nazočnih zastupnika.

Prije glasanja ispred zgrade parlamenta okupilo se najmanje 10.000 ljudi. Dio njih bacao je na policiju molotovljeve koktele i druge predmete, na što je policija odgovorila suzavcem, dok je većina mirno prosvjedovala protiv serije zakona za koje smatraju da će drastično smanjiti mirovine i druga socijalna davanja.

Reforma mirovinskog sustava, uz smanjenje broja fondova i visine mirovina, jedan je od uvjeta za nastavak pomoći Grčkoj, a glasanje u parlamentu održano je uoči ključnog sastanka ministara financija eurozone u ponedjeljak u Bruxellesu.

Posljednjih dana bilo je više prosvjeda, i u Ateni i u Solunu, protiv tih reformi. U nedjelju je u ta dva grada prosvjedovalo ukupno oko 26.000 ljudi.

O nacrtu zakona raspravljalo se u parlamentu od subote ujutro.

Nastavak sindikalnog štrajka

Sindikati su i dalje u štrajku, nezadovoljni zbog planova koji produbljuju mjere štednje. Dio je to dogovora s kreditorima, koji su uvjet za nastavak financijske pomoći Grčkoj.

Radnički prosvjedi traju danima, jer sindikati smatraju da su novi rezovi neodrživi. Vlada ima druge planove.

“Ovaj zakon je giljotina za radnike i zahtijevamo da odmah bude povučen. Čak i ukoliko bude izglasan, radnici ga neće prihvatiti“, rekao je George Theodorou, tajnik Sindikata radnika građevinarstva.

“Današnji radnici, ali i buduća radnička klasa osuđeni su da nikad ne dobiju mirovinu. Ne smijemo to dozvoliti”, navodi Yannis Kousis iz Komunističke radničke partije (PAME).

“Mi i EU prognoziramo da će proračunski suficit u 2018. biti 3,5 posto BDP-a, a MMF smatra da će iznositi 1,5 posto. Zbog toga oni traže smanjenje razine izdvajanja za dva posto”, objasnio je Euclid Tsakalotos, grčki ministar financija.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde poručila je kako se više neće povoditi za njemačkim političkim prioritetima koji se ogledaju u obećanju da tamošnji porezni obveznici neće snositi prevelik teret grčkog duga.

Interesantno je da se preporuka Christine Lagarde slaže s prijedlozima koje je ranije ove godine kreditorima upućivao bivši ministar financija Yanis Varoufakis, no europski kreditori, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, već dugo poručuju da Grčka još nije ispunila bonus za bilo kakve ustupke.

Izvor: Al Jazeera i agencije