Palestinski Beduini žive u nepriznatim selima

U izraelskoj pustinji Negev, procjenjuje se, živi oko 250.000 palestinskih Beduina. Mnogi generacijama u istim selima koje Izrael, unatoč tome, ne priznaje. Upravo zbog toga, u svakom trenutku vlasti mogu porušiti kuće i bez pristanka raseliti stanovnike.

Al Jazeerin reporter Stefan Goranović posjetio je sela koja ne postoje za izraelsku vlast, ali u njima postoji život – usprkos pustinji i visokoj temperaturi, ali i nepostojanju infrastrukture, zbog čega se, na primjer, smrad kanalizacije gotovo neprestano širi. U jednom od nepriznatih sela sreo je 23-godišnju studenticu biologije Bassmu Abo Qwedir. Kao i u slučaju većine stanovnika nepriznatih sela, i ona je državljanka Izraela.

“Iskreno rečeno, da smo u zemlji gdje je to prosječni životni standard, to bi bilo u redu. Da, teško je, nije komforno, ali ovdje je pitanje pravde. Zašto bi netko iz SAD-a ili Etiopije bio bolje tretiran u ovoj zemlji od mene?”, pita Bassma.

Pored dalekovoda, a nemaju struje

Raseljavanje Beduina počelo je uspostavom Izraela.

Na pitanje zašto se sve to događa, Bassma odgovara: “Ja sam Arapkinja, nisam Židovka, a ovo je zemlja Židova – država Izrael. Bore se da se nazivaju demokratskom židovskom zemljom, ali to ne ide zajedno.”

Urbanističkim planovima zabranjena je gradnja i zato se živi u improviziranim i neuvjetnim kućama bez struje, iako su često pored dalekovoda.

“Jedini način na koji ti ljudi mogu da dobiju električnu energiju je pomoću solarnih panela. Međutim, oni ne služe, kako kažu ovde, samo za dobijanje struje, već i za slanje jasne poruke, a to je da ovi ljudi mogu da prežive i bez pomoći države. Ali, kažu ne i ako država nastavi sa politikom rušenja njihovih domova i prisilnog raseljavanja”, javlja Goranović.

“Vlada promatra Negev kao opasnost. Čak imaju posebne policijske jedinice koje se bave Negevom. Postoji i jedinica za zemljište Negeva. Mi to gledamo kao jedinicu za rušenje kuća. Ne postoji nijedna institucija koja bi izdala dozvolu za gradnju kuća ovdje”, upozorava Rafat Awaysha, aktivist za ljudska prava iz Negeva.

 Izhak Bam, izraelski odvjetnik iz Jeruzalema, tvrdi da Vlada ima plan.

“Država sada kaže: ‘U redu, izgradit ćemo moderne gradove za vas. Platit ćemo vam za zemlju koju ste ilegalno uzeli od države…’ A oni odbijaju”, kaže on.

‘Zašto bih otišla?’

“Problem s tim planom je naseljavanje što je više moguće Arapa na što manje zemlje”, dodaje Awaysha.

Procjenjuje se da je gotovo 40 takvih, nepriznatih sela u Negevu. Vlada je priznala desetak, a uspostavljeno je sedam gradova gdje sada žive palestinski Beduini.

Na pitanje hoće li, kad diplomira, negdje otići, studentica Bassma odgovara: “Ne. Zašto bih otišla? Zašto ne bih bolji život mogla izgraditi ovdje?”

Mnogi se slažu – za bolji život u pustinji Negev neophodne su velike promjene.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO