Kirkuk: Sukob centralne i regionalne vlasti

Kirkuk je jedan od centara iračke naftne industrije, iako se to ne bi zaključilo po njegovoj infrastrukturi. Većina stanovništva u toj pokrajini na sjeveru Iraka su Kurdi. Uz njih, živi i turkmenska i arapska manjina.

Administrativno, grad, kao i istoimena pokrajina, pripada centralnoj vladi u Bagdadu. No, na terenu, tek jedna od brojnih sigurnosnih agencija sluša naredbe državnog Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Mi smo jedina policijska jedinica pod nadležnošću Ministarstva unutrašnjih poslova u Bagdadu. Ja sam šef jedinice. Kurd sam, no naše snage uključuju Kurde, Turkmene i Arape”, kazao je Sarhad Qadir Muhammad, načelnik policije u Kirkuku.

Duge cijevi su na svakom koraku. Uprkos tome, sigurnosna situacija u pokrajini daleko je od dobre. Osim dva odvojena policijska aparata, i kurdske Asajiš snage su zadužene za očuvanje javnog reda i mira u gradovima.

Zadaća Pešmergi svodi se na borbu protiv ISIL-a. Pomoć im pruža više od sedam hiljada pripadnika šiitske milicije pod nazivom Narodna mobilizacija. One su zauzele mjesto regularne iračke vojske. Manjinsko sunitsko stanovništvo je nezadovoljno time.

Mjesto sukoba interesa

“Pripadnici Narodne mobilizacije, koji u Kirkuk dolaze iz drugih pokrajina, pri tome mislim na šiite, ne prihvataju postojeće sunitsko-šiitske, kao i društvene i političke odnose u Kirkuku”, kaže aktivista Ahmad Hamid Al-Obeidi.

Kirkuk je samo jedno od područja o kojima se spore centralna i vlada iračke regije Kurdistan sa sjedištem u Erbilu. Bagdad optužuje Kurde da su iskoristili sigurnosni vakuum koji je nastao nakon američke invazije na Irak 2003. godine, te da su nakon pojave grupe ISIL, gotovo u potpunosti nametnuli kontrolu nad pokrajinom. Vlada u Bagdadu bori se da zadrži tek pokoji državni simbol.

Kirkuk je samo jedna od paradigmi sukoba različitih snaga i interesa u Iraku, iza kojih stoje sektaštvo i nacionalizam, a koji tu zemlju vode ka dodatnim podjelama i dezintegraciji.

Izvor: Al Jazeera